Monday, September 26, 2022

PRESPETIVA KONA-BA DEZENVOLVIMENTU NASIONAL IHA KONTESTU DEMOKRASIA

 

Foto husi Google

Prespetiva husi Artigu simples ida ne'e, bazeia duni ba kontestualizasaun sistema demokrasia iha Timor-Leste, tanba pratika sistema demokrasia so validu de'it iha momentu partidu polítika sira halo kampaña no povu sira ba tuir elisaun (fo votus ba partidu politiku sira), depois situasaun hirak ne'e liu tiha dezenvolvimentu nasional nakfila sai fali dezenvolvimentu ukun-nain hariku-an, familia no grupu. Hehehehehe! la presiza tan husu ba ha'u, tanba-sa artigu ne'e la mensiona dadus/data konba  ukun-nain, familia no grupu nain hira mak harikun-an? Maibe artigu ne'e simples atu ko'alia faktus no realidade ne'ebe akontese iha Timor. Iha sorin seluk artigu ne'e atu halo ensaiu ba avaliasaun sistema demokrasia iha Timor.

Konsikeunsia lojika hosi sistema demokrasia mak nune'e; ukun-nain eh elit sira bele halo lei tuir sira nia hakrak hodi bele benefisia ba sira nia-an), maske di'ak ka a'at husi sira nia ukun! Hakarak ka la-koi tinan lima povu tenke vota fila fali. ohhhhh! nune'e ka demokrasia ne'e?

Resposta badak dehan; hehehehehe demokrasia mak nune'e duni. 

Demokrasia nu'udar sistema ida ne'ebe fo liberdade ba ema hotu atu partisipa iha desizaun politika nasaun ida nian. Sistema ne'e inkluzivu ba sidadaun hotu atu determina ninia hakarak no esperansa liu hosi elisaun direita no indereita. Povo mak nu'udar autor prinsipal ba dezenvolvimentu nasional, liu hosi liberdade hili eh mahilik. Demokrasia ida ne'ebe Timor-Leste adopta atu akumula sidadaun hotu nia direitu ba dezenvolvimentu rai laran. Povo mak pilar prinsipal ba destinu nasaun ninian. Maibe, iha realidade povu nia dereitu lakon le'et tanba sira nia reprezentante ne'ebe ukun iha Prezidente,Governu no Parlamentu Nasional nakfila-an ba parazita (parasit). Parazita tanba aproveita benefisiu hosi povu nia fiel politika no haluha tiha povu iha areas remotas. ukun-nain balu aproveita goza povo nia dereitu ba intrese privadu no halo gostu-an. Ezemplu ba ida ne'e, mak media sira anunsia beibeik problema sosial (injustisa), problema infrastura, ekonomia, edukasaun no saude ladauk rezolve hotu maske ita ukun-an tina 20 ona. Maibe ukun-nain sira gosta kria lein hodi hetan priveleziu iha sira nia ukun (pensaun vitalisa no lei sira seluk ne'ebe benefisia de'it ba sira). Nune'e, ida ne'e mak konsikuensia lojika hosi sistema demokrasia, no demokrasia atraves ho liberdade hamosu inklinasaun hodi halo tuir ida-idak nia vontade, hahoris mal-adminostrasaun no injustisa iha seitor oin-oin.

Kbiit demokrasia nian mai hosi povu, maibe povu sai fali vitima "hosi povo ba povo maibe la fila ba povo" (iha tendensia korrupsaun no jere orsamentu seidauk atinje dezenvolvimentu ne'ebe sustentablidade ba povu atu moris di'ak, projeitu barak mak la iha kualidade, edukasaun no saude diak ba povu, iha sistema imparsialidade no intrese privadu a'as liu intrese povu, nsst). Nasaun ida bele sia kiak liutan bainhira reprezenta povu lakon konxiensia katak sira lori aspirasaun povu nian no atu servi ba povu. se karaik konxiensia ida ne'e lakon iha ukun-nain sira, maka nasaun bele falla tanba la konsega halo mudansa ba povu nia moris. Dezvantajen ne'e bele hamosu tendensia 'lakon konfiansa' hosi povu tanba povu nia mehi ba Timor-Leste atu sai welfare state (nasaun ne'ebe moris di'ak) sai falla (gagal) (sita hosi John Rawls,1971). Problema atual seluk mak virus korupsaun naklekar tiha hanesan gurita iha nasaun RDTL nia laran. Virus ne'e sai obstakulu bo'ot ba 'ro' RDTL ne'ebe lidera husi ukun-nian ka elit sira. kuandu volume laloran korupsaun aumenta bo'ot ba bei-beik, ro bele mout iha tasi laran ka la'o sem destinu. ida ne'e preokupasaun bo'ot ba sistema demokrasia ne'ebe dalaruma  hakiak fini ne'ebe a'at. Fini ne'e kuandu la soe eh hasai bele estraga mos fini sira seluk. Nune'e mos, mentalidade negativa sira ne'e kuandu la iha mudansa, Timor-Leste sei monu ba demokrasia "injua" (kejenuhan demokrasi).

Plato  (29-347) no Aristoteles (384-322) la-aseita demokrasia nu'udar sistema governasaun ne'ebe di'ak. Filozofu bo'ot Gregu antigu ne'e koloka demokrasia ba sistema ne'ebe a'at liu entre sistema sira seluk. Razaun mak sistema ne'e fo oportunidade ba ema hotu atu ukun nasaun ida, maske ema ne'e la iha kapasidade. Sistema ne'e la-lori povu sai husi problema moris, maibe aumenta tan naha sofrimentu ba povu tanba lideransa balu la-hatan ba kriteriu lideransa nian, ida ne'e bele dehan lideransa tryout (percobaan no bele mos coba-coba), ne'ebe sei hamosu risku bo'ot ba dezenvolvimentu nasional. Lideransa ho tipu hanesan ne'e, iha mentalidade money oriented (yang penting duit) la'os commun good oriented (ba ema hotu nia di'ak). Lideransa ne'ebe di'ak mak iha balansu entre ablidade akademia, karismatika, hakuak ema hotu, espiritu nasionalizmu, dedikasaun no sakrafika-an ba povu nia di'ak (lideransa alturistika). Atu hetan tipu lideransa hanesan ne'e presiza tempu no tenke forma agora. Karakteristika lideransa hanesan ne'e mak sei sobu mentalidade oportunista no koruptor ne'ebe haksubar-an iha liras demokrasia.

Korupsaun la'os de'it foka liu kona-ba aspetu finansas maibe liafuan korupsaun akumula buat lobuk. tipu jeral korupsaun mak tuir mai ne'e; konvensional (figura publiku ida fo benefisiu-an ho poder ne'ebe nia asume), prespetiva ekonomia (benefisiu-an ho maneira esplorasaun ba rekursu ekonomia), no prespetiva sosial (aktus ne'ebe fo benefisiu ba-an rasik, familia, kolega no grupu). efeitu seluk hosi korupsaun hamosu numeru dezemregu ne'ebe a'as tanba jerensia no alokasaun orsamentu anu fiskal "la-sufisiente" atu harii kamu traballu. Bainhira numeru dezempregu aumenta a'as ba bei-beik no estadu la-konsege romove moris  di'ak (wellbeing) ba nia povu, sei mosu risku oi-oin hanesan; prostituisaun, droga, grupu ilegal, atan ba malae, violensia, nsst..) buat sira ne'e hotu impaktu hosi mentalidade korupsaun iha sistema demokrasia nia laran.

Tipu korupsaun ne'ebe mensiona iha leten, eziste maka'as ona iha nasuan RDTL tantu iha instituisaun publiku no privadu. Nu'udar sidadaun ne'ebe hadomi Timor  tenke iha espiritu kritiku atu bele tane a'as transarensia no justisa ne'ebe justu iha rai laran. objetivu husi espiritu kritiku mak atu povu ne'ebe sakrafika-an tomak ba libertasaun patria ida ne'e bele hetan moris di'ak ho dignidade umanu/a. Fiar katak ita hotu lakoi hatun dignidade Timor nian iha palku internasional, tan deit kostume habokur-an no stigma negativu sira seluk. moris ho dignidade mak moris iha justu, transparensia, pro-sosial, hatene-anfo vantajen ba valor umanu/a, sai protogonista iha prosesu dezenvolvimentu, no to corruption and yes to develoment (la'e ba korupsaun no sim ba dezenvolvimentu), reseitu ema seluk nia direitu, hamenus atanizmu, no sai na'in ba-an rasik. atu realiza asetu sira ne'e, otomatikamente Tomor-Leste sei sai sentru paraizu ba povu no mundu tomak sei dehan libertasaun patria no povu ita konkista duni.

kritiku ne'e nu'udar preokuoasaun ba situasaun iha baze. Povu halerik ba moris di'ak maibe ukun-nain balu la iha konxiensia atu hatan ho asaun konkretu. Demokrasia la'os de'it hakilar iha tempu kampana no promesa oin-oin maibe presiza realiza (you do what you preach). Demokrasia mos la'os atu hakiak mentalidade kapitalista ho intensaun material maibe presiza atende saida mak povu hakrak, tanba ukun ne'e mai hosi povu. Demokrasia la'os forma ukun-nain atu hanehan  maibe atu dada sai povu hosi sofrementu no injustisa nia laran. Demokrasia mos la'os atu forma mentalidade sai patraun maibe sai servi nain ba povu, tanba buat hotu ne'ebe existe iha nasaun ida ne'e povu nian. Povu mak fo ukun no desizaun iha povu nia liman. tan ne'e, atu hetan konfiansa nafatin hosi povu ukun-nain presiza iha transformasaun mental noa tau a'as intrese nasional iha intrese privadu nia leten. Hamenus dezenpregu no kria kamu traballu iha seitor oi-oin, nu'udar indikasaun susesu ba ukun-nain ida. Atu realiza pontus hirak ne'e, ita hotu presiza dehan "la bele korupsaun", tanba korupsaun nu'udar moras kroniku ba nasaun RDTL. Maski nune'e, Timor-Leste iha ona Komisaun Anti Korupsaun (KAK) maibe sei iha NIVEL ANTI KORUPSAUN SEIDAUK KOMBATE KORUPSAUN. Povu sei heintan KOMBATE KORUPSAUN (K-3), tanba bainhira kombate korupsaun sei kombate mos kiak.

Saudasoens Revolusinariu

hakerek husi; Kalisubun

      

Tuesday, August 24, 2021

Presiza Ema Matenek Mak ka'er Ukun/Podér!

Hakerek Husi Kalisubun

Presiza Ema Matenek Mak ka'er Ukun/Podér!

Atu subliña de'it katak, ema matenek sira mak halo lei pensaun vitalisa no matenek sira babain halo korupsaun depois halai ba rai liur.

Ema matenek sira babain moras ba Konsulta iha sigapura, ema matenek sira mak hetan osan perdiam, osan pulsa no kareta estadu nian.

Bele hare notas Relevante iha ne'e: Mensagen Ba Ema Sira Ne'ebé Luta Iha Liña Ida, Hamotuk Ho Povo

Ema matenek sira mak biasa bosok povo iha tempo kampaña. Nune'e povo fó fiar hodi bele ka'er ukun/podér, depois ka'er ukun/podér ema matenek sira goza priveléjiu ho nia grupo sira.

Hehehe la'os de'it ida agora biabliza governu ne'e, hotu-hotu ne'ebé ka'er ona ukun hanesan de'it, konsekuénsia lójika ho anka bele hatete 1×1=1, semuanya sama saija.

Intinya, lider polítika no partidu polítika eh ema matenek sira iha Timor ne'e la'os ukun tanba povo nia moris di'ak, Maibé tanba pozisaun no osan depois para bele sai riku (hetan estrata sosiál iha sosiedade).

Haree husu sorin seluk, sira ne'ebé lidera iha partidu polítika sira ne'e mesak ema sira ne'ebé uluk luta ba libertasaun pátria, no sira haluha eh finje ba prinsípiu no objetivu luta ba libertasaun povo. De faktu hatudu momos lubuk oan ida mak goja rikusoin komún (povo nian rikusoin).

Matenek no la matenek mak ukun povo ida ne'e, importante iha onestidade, sabedoria, transparansia, integridade, progresivu, espíritu voluntariu no espíritu revolusionariu hodi bele luta ba interese komún. Aumenta husi (Leo Soares).

Bele haree notes Relevante balu iha ne'e: A Luta Continua 

Matenek no la matenek mak ka'er ukun/podér importante tenki tane a'as valór no dignidade ema ni'an tenke hanesan, liu husi  jere rikusoin komún tenki hanesan ba ema hotu, edukasaun tenke hanesan ba ema hotu, saúde tenke hanesan ba ema hotu no seitor sira seluk tenke hanesan ba ema hotu. Iha estadu eh nasaun ida, kuandu ema iha valór no dignidade hanesan wainhira ema hotu-hotu moris dignu ka moris hanesan/iguál husi rikusoin komún. No la iha ema ida ka grupo ruma mak goza mesak rikusoin komún, to'o la fó valor no haluha dignidade povo ni'an ne'ebé sei moris ki'ak no terus.  

Matenek la iha prinsípiu luta ida ba komún nia moris di'ak mak matenek sei hamosu de'it explorasaun ba rikusoin komún no esplorasaun ema ba ema.

Kalisubun🌹🌹
12/08/2021


Friday, August 6, 2021

A LUTA CONTINUA

Obra Luta kontra kolonialista husi Dom. Boa Ventura ami bolu hikas ó nia espìritu

Kontinua riska edukasaun populár iha fatin ne'ebé ita hakat no kualker fatin ne'ebé ita rejiste ba. Esperitu voluntariu konsensializa umanu/a hotu iha otas nurak ba luta ida, luta ida ne'ebé sem obirigasaun bazeia ba vontade populár no konsiensia ema hotu nia hodi hateke ba realidade meik no kro'at (povu sei ki'ak no povo sei terus) ne'ebé bobar hela povo no rai sagradu Timor.

Iha era libertasaun povo, realidade meik no kro'at la mai husi seluk no le'et ida, husi rasik heroi libertasaun pátria ne'ebé dadaun ka'er hela ukun/podér, objetivu libertasaun povo taka metin hanesan hena kurtina ne'ebé hateke la hetan ka hanesan realidade bosok ida. Nune'e mosu makhusu ida ba ami, tanba-sá heroi libertasaun pátria kria fila fali meik no kro'at (povu sei ki'ak no povo sei terus) iha era libertasaun povu? Maske ibun to'os atu hatete imi traisaun ba prinsípiu luta libertasaun povu, maibé imi mak hari'i, habelar no haklaken luta ba ami jerasaun foun no ami kontinua obra luta ni'an husi imi.

Ita nia inimigu loloos mak sira ne'ebé supa no esplora povo nia riku soin ba interese individuál no grupo partidária iha sistema demokrasia. Sistema demokrasia halo ema barak haluha an, maske ema matenek barak no heroi libertasaun pátria sira hakarak buka liu oportunidade atu ukun eh ka'er podér hodi kompete iha demokrasia hodi hatudu forsa polítika ba malu to'o haluha tiha povu ne'ebé sei ki'ak no povu ne'ebé sei terus. 

Husi ida ne'e ami bolu fila asuwain/heroi sira ne'ebé sei moris, imi haluha ka imi finjidu ho prinsípiu luta uluk ni'an "mate ka moris ukun rasik-an, nakfila ba objetivu rua libertasaun pátria no libertasaun povo" Maibé ida ne'e mehis no naben ona iha imi nia fuan no kakutak. Ami bolu fila imi atu hanoin hikas no hateke ba kotuk ho prinsípiu luta no objetivu luta iha tempu kolonializasaun hodi lori fila hikas mai iha luta libertasaun povo no labele trai obora luta nian tanba asuwain/heroi balu mate ona no balu sei moris.

Libertasaun povo mak presiza luta tan ami prontu kontinua obra ne'ebé imi hari'i, habelar no haklaken husi imi ba ami maske dadaun ne'e meik no kro'at ne'ebé husik hela husi imi no kria rasik husi imi.

Bolu fila imi hateke ba kotuk.
Bolu fila imi hanoin hikas.
Bolu fila imi atu kontinua obra uluk ni'an.

Espíritu luta kontra ran kolonialista no imperialista suli hamotuk ona ho imi horiuluk kedas nodi lakohi fó ulun ba esplorasaun, intimidasaun no torturasaun ba povo, makhusuk dalan ida tan ba imi tanba-sá imi rasik hakarak halo terus povo? Resposta badak; imi la iha fuan, imi la iha ne'on no imi haluha an iha era indepedénsia.


Manapa, Cailaco 05/07/2021

Friday, June 11, 2021

Mensagen ba ema sira ne'ebé luta iha liña ida, hamotuk ho povu







Mensagen ba ema sira ne'ebé luta iha liña ida, hamotuk ho povu

La bele frustasaun ho sira nia ukun, orsida bele kona tensaun no estruk, di'ak liu hakerek leitura ho ideias ka konseitu kritiku ba mudansa absoluta iha sistema no sira nia ukun. Hakerek de'it mós la to'o atu halo mudansa absoluta, presiza konbinasaun ho asaun, asaun luta ne'ebé akumula ba moris justu ema hotu nian.

Konseitu ka ideias kritiku hakerek husi Karl Max no Hegel, hakerek bazeia ba realidade ne'ebé akontese iha sosiedade. Sira nia konseitu kritiku ne'e kontra sistema kapitalizmu ne'ebé hamosu Klase (klase alta, kalse mediu no klase baixu), nune'e hamosu moris ida ne'ebé la justu ba rikusoin komún (materiál) to'o hamosu ema balu sai atan eh balu sai liurai.

Husi konseitu ne'ebé sira hakerek iha tinan hira liu ba, mais to'o ohin loron konsege inspira ema lubuk wain atu luta ba kontradisaun. Kontradisaun iha ideias no sistema ida ne'ebé la fó valór no dignidade umanu/a nian atu moris iguál, nu'udar umanu/a ne'ebé iha interasaun ba malu.

Tanba ne'e, otas nurak sira tenke harii sosiedade foun ida ne'ebé moris justu, iguál husi sistema a'at sira mak tenke hatur no mobiliza ideias no asaun, Maibé buat hotu fila fali ba vontade Popular ema hotu nian hodi hateke likus injustisa ne'ebé akontese tanba nia kauza husi sistema ida, nune'e la bele fó oportunidade ba ukun nain sira livre prátika injustisa tuir dalan legalidade.

Ita otas nurak iha era indepedénsia mai ho hanoin rasasino, kritiku no fó alternativu balu, nune'e hateke likus lakunas no injustisa ne'ebé kesi metin ema hotu atu la bele hetan valór no dignidade ba moris ida loloos. Ho hanoin rasasino no kritiku bele konsensializa ema hotu ho vontade popular no asaun popular hodi luta halo mudansa  ba sistema a'at sira, espera sei iha mudansa radikal maske neneik importante tenke beibeik no kontinua.

Ema moris husi domin🌹🌹 no objetivu loloos  moris mak domin🌹🌹 tanba ne'e ema iha valór no dignidade hanesan la iha diskriminasaun, explorasaun no intimidasaun husi materiál. Revolusaun ne'e hatudu loloos domin ba ema kbi'it la'ek sira, ne'ebé hasoru situasaun reál husi sistema a'at ne'ebé halo intimidasaun no explorasaun ba ema kbi'it la'ek sira.

Saudasoens ema sira ne'ebé iha liña ida, hamotuk ho povu🌹🌹

Manapa, Cailaco 10/06/2020
_____

A message for those fighting in a line, along with the people.

Don't frustration with their power, later can infect on tension, it would be better to write a reading of the idea or a critical concept of an absolute change in the system and their power. It is also not only written that an absolute change requires a combination of action, an accumulated struggle action to a fair life of all people.

The concept or critical ideas are written by caring Karl Max and Hegel, based on reality that occur in society. Their critical concepts contradict the capitalism system that generates classes (high classes, average calse and low classes), thus creating a non-judicial life for common wealth (material) until some people are enslaveed or some become king.

From the concepts they wrote in the past few years, even though to date many people have been inspired to fight for contradictions. Contradictions have ideas and a system that does not value and human dignity for equal lives, as human interaction with each other.

Therefore, young people must build a new society that is fair, equal from bad systems that should be put and mobilised ideals and actions, but all things return to the Popular will of all people to look at the injustice caused by this System, so that it does not provide opportunities to governors freely practices injustice.

The young people in the indeped which is critically rational and provides some alternatives, thus looks at Social problems and injustice that tire everyone in order to not achieve values and dignity for a real life. Critical thinking can compelt all people with Popular will and Popular Action to fight Change in the systems, and hopes to have radical Change even though it is slowly important to continue.

A person live from love and the purpose of life is to be a love and that is why people have the Same value and dignity as non-discrimination, non-exploitation and non-intimidation of materials. The revolution actually shows love for the poor, facing the real situation of the ill-treatment system that intimidates and exploitation of the poor.

Greetings of people on a line, along with the rible people🌹🌹

Kalisubun
Manapa, Cailaco 10/06/2020

Thursday, May 13, 2021

POLITÍKA NE'E LIXU KA FO'ER?

Hakerek Nain : Kalisubun
Uma Mahon Aprende : Forsa Humanista Timor-
Leste



POLITÍKA NO ÉTIKA

Abstratumente  politíka tenke iha étika se la'e plitíka ne'e hanesan lixu ka fo'er. Tanba ne'e hakerek nain hakarak lori leitores sira nia hanoin ba komprende kontestualizasaun politíka iha Timor hanesan lixu ka la'e? Baze afirmasaun teoritika mosu kontradisaun entre politíka no étika mak hanesan:
  1. Politíka tenke iha étika no morál
  2. Kontradisaun husi parte seluk hatete politíka la hola parte iha étika no morál
I. POLITÍKA NE'E LIXU KA FO'ER?

La iha eskuadru moris ne'ebé fo'er hanesan politíka! Hitler fó nia komentariu no halo justifikasaun sabedoria hodi destroi ema Yahudi.  Pemeo ne'ebé em jerál lo'os no justu la iha dezmente (taka falta) ne'ebé tebes duni husu husi partisipante eskuadru moris. Husu para koriji inpoin no legalidade morál prátika tátika oioin ba importánsia luta ne'ebé tuir justisa.

Justifikasaun pemeo ne'e la iha perigu, maibé mós la lo'os. La lo'os, tanba nia hanesan ilustrador mamuk de'it husi realidade moris iha eskuadru ne'ebé em jerál konsidera lo'os. Tanba pemeo ne'e la bele uza hanesan prinsípiu morál ba justifikasaun asaun politíka. Prinsípiu morál la bele fasilita hanesan induktivu husi kampu ne'ebé konkretu moris bazeia ba aspetu jerál la'os element prinsípiu ne'e. tanba saida mak jerál seidauk diak eh lo'os.

Em jerál konsidera katak moris konkretu iha kampu, saida mak hatete politíka ne'e hanesan realidade ne'ebé toos, brutal no fo'er, la bele konklui direitamente politíka iha hotu modelu asaun morál. Kada konviksaun ne'ebé halo justifikasaun violensia no fó akuza oioin tanba fiar lia-loos pemeo politíka ne'e fo'er no barak tebes mak naif.

Justifikasaun kona-ba prinsípiu politíka ne'e foer mai husi konseitu hanoin ne'ebé separa entre morál no politíka. Morál hanesan kampu julgamentu pekadu no la pekadu. Politíka hanesan eskuadru eskuluzivu. Nune'e esforsu hodi duni tuir no defende podér, regula julgamentu pekadu no la pekadu tanba la'os de'it sei ofende determinasaun hodi foti desizaun espesífiku, maibé mós partikularmente la relevante. Konseitu hanoin ne'e hanesan aspetu eskluzivu filozofia Machiavellian. Machiavellian, ema pioneiru filozofia politíka modernu, halo difrensia no halo proklamasuan separasaun entre politíka no morál.

Tuir Machiavelli dehan, ema liurai ka ukun nain ne'ebé diak hatene hadau, defende no ka'er metin podér. Oinsa ida ne'e atu implementa, Machiavelli  la intrese ba prinsípiu regulamentu normativu (bdk. The prince, bab. xv). Konsekuénsia lójika ne'ebé naksulin husi opiniaun ne'e, tenke konsidera hanesan opiniuan kona-ba prinsípiu prinsípiu morál. Iha desizaun politíka pasu primeriu hanesan kestaun hadau, defende no fahe podér.

Iha sentidu politíka lo'os duni katak emprimeiru relasaun ho podér (Machiavelli) ka ekonomia. Politika hanesan eskuadru moris ne'ebé determina totalidade relasaun enter ema ho ema. Iha filozofia politíka klasiku interpretasaun politíka hatudu sinál konbinasaun asuntu ne'ebé koneksaun ho sistema moris perfeitu iha polis. Interpretasaun ne'e la'os idealizasaun no romantizasaun husi sentidu politíka, só hanesan komprensaun ne'ebé moris husi esperiénsia intelijénsia saudavel (akal sehat) no iha rasik orientasaun ba kondisuan prinsípal ho objetivu natureza (kodrat) ezisténsia ema nian. 

II. POLITÍKA NO ÉTIKA

Tema politíka no étika tema prenial (rohan la'ek). Tema ne'e mais importante tanba direita determina natureza moris hamotuk ho ema. Relasaun étika no politíka hanesan tema ne'ebé klaru, maibé sai kompleksu oinsá ita akumula relidade kultura ezisténsia moris ema nia. Iha diskusaun tema ne'e sei kobre opiniuan filozofia hanesan, Socrates, Plato, Aristoteles hafoin Machiavelli hanesan katilu faze pensador foun iha kampu politíka, Hobbes (mezmu Locke no Rousseau kontinua prátika baze konseitu ho polish iha parte tema pensadór pur volta the state of nature no iha nia kuensikuénsia), Kant direitamente mensiona no ikus liu testemoña husi The Founding Fathers Indonezia iha sesaun BPUKI tinan 1945 ne'ebé signifika hodi aktualiza tema ne'e momentu iha sira nia nasuan.

Tanba nia karakterístika ne'ebé practical, ka mais lolos normatif-practical, filozofia morál ka étika difrensia ho lójika, metafizika, kosmolojia, epistemolojia espesialmente sublina nia objetivu. Objetivu étika karakteriza ho prátika ka regulariza ema hodi halo asaun di'ak no sai di'ak liu. Ho nune'e, étika iha ninia objetivu maizomenus relasaun ho ema nia moris, mezmu siénsia fó nia esplikasaun maibé iha parte seluk komfirma aktividade espesífiku de'it husi ema (exemplu lójika relasaun klaru ho aktividade intelijénsia ema nian).

Tim centru kriasaun dezenvolvimentu lingua indinezia fó difinisaun liafuan politíka hanesan tuir mai ne'e:
  1. Koñesementu sobre administrasaun estadu ka nasaun (hanesan sistema governu no fundamental governu).
  2. Asuntu no asaun (programa, estratejia, tatika nst), kona-ba nasaun no governu.
  3. Program ka maneira asaun hodi hasoru no resolve problema.
Iha Pontus importante ida rua ne'ebé partilla husi difinisaun iha leten mak hanesan tuir mai ne'e:
  1. Politíka ne'e perkupasaun aranjamentu moris hamotuk. Investiga sistema no baze governu, programa no asaun hamotuk.
  2. Politíka ne'e prekupasaun área intelektual (koñesimentu) no mós praksis (asauan hodi hasoru buat ruma).
Interpretasaun iha leten sei halo interpretasaun ho difinisaun husi fontes seluk. Ensiklopedi politíka popular dezenvovimentu Pancasila hatete katak politíka mai husi aktividade oioin no iha sistema ida ba sosiedade ne'ebé organizadu hodi atinje objetivu ruma.

1. RELASAUN ÉTIKA-POLITÍKA TUIR ARISTOTELES

Hanesan siénsia ne'ebé prátika étika, ho nune'e sei iha relasaun ho siénsia filozofia seluk ne'ebé iha karakterístika prátika hanesan politíka no lei. Tuir Aristoteles étika no politíka moris iha relasaun ba malu. Lokaliza relasaun husi maneira oinsá Aristoteles dezenvolve teoria politíka (politics) hahu husi prinsípiu étika (Nicomachen Ethics). Ba Aristoteles politíka no étika la'os de'it relasaun ba malu, maibé politíka asumi ho étika no étika sai prefeksaun iha politíka. Husi prespektiva Aristoteles relasaun étika no politíka bele hare klaru no konkretu husi fraze primeiru (loke) livru étika, Nicomachean Ethics, no fraze livru politics.

Nicomachean Ethics:

Every craft and every investigation, and likewise every action and decision, seems to aim at some good; hence the good has been well described as that at which everything aims.

Politics:

Observation shows us, first, that every city [polis] is a species of association, and secondly, that all association come into being for the sake of some good  for all men do all their acts with a view to achieving something which is, in their view, good. It is clear therefore that all association aim at some good, and that the particular association which is the most sovereign off all, and includes all the rest, will pursue this aim most, and will thus be directed to the most-sovereign of all goods. This mos sovereign and inclusive association is the city [or polis], as it is called, or the political association.

Konfirmasaun ne'e hatete asuntu prinsipál iha leten kona-ba étika Aristoteles. Étika Aristoteles hanesan étika laran di'ak/ne'on di'ak [goodness], signifika nia halo subliña katak kada aktividade iha ninia objetivu hodi hatudu buat di'ak. Aktividade saida de'it mak ita halo sei hatudu buat di'ak, Maka buat di'ak hanesan thats the intended destination if thats the one being chased. Aristoteles tau imoportánsia ba telos (objetivu) ne'e sei hare'e hanesan prespektiva teologizmu étika.

Iha ne'ebé relasaun loloos étika no politíka Aristoteles? Iha Nicomachean Ethics, buat hotu-hotu ne'ebé relasaun ho aktividade sempre liga ho laran di'ak/ne'on di'ak (étika). Iha politics, parseira ho aktividade hamotuk ho saida de'it ne'ebé moris no hari'i ho objetivu laran di'ak/ne'on di'ak (tesis primeiru). Tanba polis hanesan parseira perfeitu hodi moris hamotuk, maka objetivu lolo os hodi duni tuir buat di'ak the most sovereign of all goods, (tesis segundu). Nune'e politíka hanesan sistema aranjamentu moris hamotuk iha polis submete no asumi etika laran di'ak/ne'on di'ak nune'e mós funan perfeitu ba étika.

Konkluzaun husi resposta eskematika iha leten, étika no ploitíka Aristoteles nian mais iha relasaun. Nia realsaun ba realidade katak  étika hanesan baze ba politíka eh politíka hetan nia natureza ba étika. Ho liafuan seluk, Aristoteles sai fonte entre politíka no étika.

2. RELASAUN ÉTIKA-POLITÍKA TUIR MACHIAVELLI

Oinsá relasaun konseitu rua ne'e inisia husi Machiavelli? Pontus rua ne'e, tuir Machiavelli hanesan fundador filozofia politíka modern ne'e katak there is a deep chasm. Machiavelli kontra saida mak reál; realizmu Machiavelli halo kontradisaun klaru ho revolusaun étika politíka: katak kona-ba politíka (how one does live) no étika (how one should live) iha moris real no konkretu la iha moris ema liurai-oan. Kuandu hare'e junta no prátika hanesan ema liurai-oan, tuir Machiavelli, bele monu besik iha susar no fó konsolasaun interligadu ho destroisaun podér no nia rejiaun.

Politíka ba Machiavelli hatete la tama iha espasu étika superioridade umanu/a hanesan konseitu filozofia tradisional/klasiku ne'ebé inisia husi (Socrates, Plato, Aristoteles no Aquinas). Nune'e politíka la relasaun ka livre husi koneksaun étika. politíka iha ninia dalan superioridade rasik  mak hanesan ligasaun ho totalidade nasaun. Politíka tenke lao  ho objetivu hodi kumpre ka koidadu establidade takhta no totalidade nasaun husi varius ka diferensia ameasa. Realizmu Machiavellian halo revolusaun maneira opiniuan tradisional kona-ba politíka (sistema moris hamotuk). Teoria politíka Machiavellian nune'e sai cornered politíka nu'udar karik be'e lihun fo'er ne'ebé la ho étika.

Iha Principe kapitulu XV, Machiavelli hatete buat ruma mais kle'an interligadu ho nia ambisaun halo revolusaun ba opiniuan tradisional kona-ba politíka:

it now remains for us to see how prince must govern his conduct towards his subjects or his friends. I know that his has often been written about before, and so I hope it will   not be thought presumptuous for me to do so, as especially in discussing this subject, draw up an original set of rules butsince my intention is to say something that will prove of practical use to the inquirer, I have thought it proper to represent things as they are in real truth, rather than as they are imagined.

Politíka ba Machiavelli hanesan kazu ida oinsá ema ukun nain regulariza sira nia sabedoria, attitude ba sira nia povu no sira nia maluk. Machiavelli mós konsiente katak iha ona hakerek barak kona-ba konsietu ne'e, maibé nia esklarese katak nia despede husi faktu reál, laos realidade imajinasaun. Faktu reál sentidu katak buat ida ne'ebé direitamente bele benefisia husi ema ukun nain jere nia program. Livru II Principe ne'ebé nia hakerek los duni katak nia hasa'e omenajen ba ukun nain  sira iha altura ne'ebá. Nia espera livru ne'e bele sia henesan pedoman prátika/konkretu/klaru ba ukun nain:

Many have dreamed up republics and principalities which have never ih truth been know to exist; the gulf between how one should live and how one does live is so wide that a man who neglect what is actually done for what should be done learns the way to self-destruction rather than self-preservation. The fact is that a man who wants to act virtuously every way necessarily comes to grief among so many who are virtuous, therefore if a prince wants to maintain his rule he must learn how not to be virtuous, and to make use of this or not according to need.

Machiavelli halo esklaresimentu iha gulf  (lakunas ka teluk) entre how one should live (étika) no how one does live (politíka). Kuandu ukun nain hanoin ezekuta ka implementa should (saida mak should ka étika), nia sei monu ba self destruction (destrosaun ba nia an rasik), no la'os self-preservation (preservasaun ba nia an rasik). Iha realidade konkreta dala barak iha evidensia ka provas kona-ba lia-lo'os ne'e katak virtuous (iha prioridade) dala barak maske espríensia fó konsolasaun moris du ke ida ne'ebé not virtuous. Teze ho modelu hanesan ne'e fó hanoin ba ita kona-ba teze Thrasymachus iha diálogu Republic ne'ebe hakerek husi Plato, livru I.

Konseitu ne'e mak baze realizmu Machiavellian:

So, living aside imaginary things, and referring only to those which truly exist, I say that whenever men are discussed (and especially princes, who are more exposed to view), they are noted for various qualities which earn them either praise or condemnation. Some, for example, are held to be generous, and other me miserly (I use the Tuscan word rather than the word avaricious: we call a man who is mean with what he possesses, miserly, and a man who wants to plunder other, avaricious). Some are held to be benefactors, others are called grasping; some cruel, some compassionate; one man faithless, another faithful; one man effeminate and cowardly, another fierce and courageous; one man courteous, another proud; one man lascivious, another pure; one guileless, another crafty; one stubborn, another flexible; one grave, another frivolous; one religious, another skeptical; and so forth, I know everyone will agree that it would be most laudable if a prince possessed all the qualities, or observe them completely. So, a prince has of necessity to be so prudent that he knows how to escape the evil reputation attached to those vices which could lose him his state, nad how to avoid those vices which are not so dangerous, if he possibly can; but, if he cannot, he need not worry so much about the latter, and then, he must not flinch from being blamed for vices that are necessary for safeguarding the state. This because, taking everything into account, he will find that some of the things that appear to be virtues will, if he practices them, ruin him, and some of the, things that appear to be vices will bring him security and prosperity.

 

Maka separasaun ho ideias imajinasaun oioin kona-ba kestaun politíka, Machiavelli konvida ita hodi konsidera kestau ida ka rua kona-ba étika ne'ebé mosu tuir realidade. Nia fiar katak difisil ba ukun nain hodi hetan forsa hanesan liurai virtuous person. Difisil ne'e dezeju konsiénsia no halo sai pontus sasurut iha forsa sabedoria. Sentidu bainhira nesesáriu hodi halo fraude no buat a'at  hodi defende podér no establidade ba nia rejiaun  ukun nain la bele sente ofende ka sala husi desizaun. asuntu ne'e presiza firmi tanba wainhira implementa ho virtues, ukun nain sei monu iha destroisaun ba nia an rasik no nia podér. Machiavelli hanesan ema utilitarian, ho sentidu katak asaun oioin no sabedoria halo husi konsiderasaun utile (vale) hodi defende podér no estadu.

3. RELASAUN ÉTIKA-POLITÍKA TUIR HOBBES

Oinsá relasaun étika no politíka ne'ebé esklarese husi Thomas Hobbes? Tuir Hobbes, teoria politíka kona-ba sistema moris hamotuk iha nasaun henesan mós teoria kona-ba ema. Eskema ne'e la'os foun tanba Plato no Aristoteles mós iha eskema hanesan. Natura ema tuir Hobbes tenke iha hanoin kona-ba kontestu espasu valór no kondisaun difrente ho political society. Natura ema iha momentu ema moris seidauk iha ka la iha estadu politíka. Iha leviathan (iha livru filozofia politíka ne'ebé mais fundamental) deskreve kona-ba ema, tuir Hobbes.

Kondisaun ema iha pre-political society  ne'e hatete The State Of Nature (kondisaun natureza moris ema nian). Ema tuir Hobbes, husi nia natureza (iha the state of nature) la koñese direitu pozitivu (direitu ida ne'ebé validu iha political society). Husi ida ne'e iha the state of nature la iha justisa no injustisa, prinsípiu étika mós seidauk iha. Oinsá ema nia asun lian ba justisa no injustisa? Direitu natureza ne'e sai fundasaun iha the state of nature, maibé la obodiente no asegura nia fiel ba direitu natureza ne'ebé mensiona iha leten, prinsípiu étika la iha rsaik kbi'it obrigatóriu. The state of nature, ema moris mais movimenta husi paissions (paixaun) du ke nia ne'on matenek (akal budi).

Tuir Hobbes, liafuan badak dehan étika laos natural, la iha natureza (kodrat) moris ema nian hahu kedas iha tempu uluk. Tanba nee ema iha nia natureza , husi Hobbes dehan homo homoni lupus. Maibé ema iha nia mundu natureza la bele hare'e no konsidera husi valór a'at. Tanba  hare'e fali  iha the state of nature seidauk iha étika nu'udar sentidu kampu avalisaun husi lo'os/sala, justu/la justu, di'ak/a'at no kontinua halo avalisaun. Iha the state of nature  atu sai di'ak ka asaun di'ak nuudar sentidu husi étika. the state of nature ema luta hodi defende nia moris husi ameasa mate. Maibé, lolo'os ameasa mate  ne'e natural husi ema hotu-hotu  ida ne'e mak ema iha the state of nature iguál. Difrensia ho Aristoteles dehan katak ema husi nia natureza la hanesan (iha balu moris hanesan sidadaun no balu moris hanesan atan/budak),  Hobbes dehan equality natureza ema.

Étika profunda husi Hobbes mais asumi poliíka. Sentidu katak, do'ok husi sosiedade ne'ebé antes ne'e iha ona direitu, altura ne'ebá étika mós iha. Étika husi Hobbesian sai hanesan étika ekstrinsik, signifika kolobora ho norma ka regulamentu ne'ebé aplikadu. Kuandu politíka sentidu sistema moris hamotuk ho direitu no regulamentu, maka étika iha filozofia Hobbesian mais asumi politíka (fó atensaun LA'OS politíka asumi étika). Konseitu ligasaun entre étika no politíka iha Hobbes difrensia ho Aristoteles (iha Aristoteles, politíka mak asumi étika!) sentidu politíka mais karakter etis, iha Hobbes étika mak mais karakter Politíka (sentidu katak direitu nu'udar iha ba sosiedade politíka). 

Kuandu komprende kona-ba eskema konsensu no kontradisaun entre Aristoteles no Hobbes, ita mós hare'e lai pontus importante rua tuir mai ne'e. étika Aristoteles karakter teolojia no telos (objetivu) ne'on di'ak/laran di'ak.; Hobbes iha signifika espesífiku subliña fali telos (bjetivu ) étika ne'ebé sai husi the state of war, di'ak liu bele dehan security (asegura seguransa). Maibé, étika la bele halo redusaun tamab ba teologizmu, tanba karekter mais legal, estrinsic no politíka; étika Aristoteles hatudu ba ema nia asaun neebé kompletu ho actus humanus

Asaun étika Aristotelian hanesan actus humanus (korespondensia ho natureza ne'on matenek "akal budi"), asaun etis Hobbesian hanesan actus legal  (korespondensia ho natureza direitu). Pensamentu etis Aristoteles la asumi iha the state of nature tanba nature ema hetan husi polis (sistema moris hamotuk), tuir pensamentu Hobbes husu hipoteze the state of nature tanba natureza ema nia moris ho aktividade  la bele organizadu hotu iha sosiedade politíka.

III. RELEVÁNSIA POLITÍKA IHA TIMOR

Realidade hatudu katak lo'os duni ema la bele moris mesak. Aristoteles dehan katak ema ne'e hanesan kritura ne'ebé lokaliza iha polis (natureza ema nian iha polis). Tanba ne'e ema sempre hakarak halo buat di'ak no polis ne'e kompostu husi ema oioin, maka nia konsekuénsia: polis ne'e mós define no orienta ba buat di'ak.

Hatudu katak Aristoteles la husik politika husi étika, politíka hanesan sistema moris hamotuk iha polis ne'ebé hakarak halo buat di'ak. Iha ne'e politíka asumi tebes étika, tanba nia baze hahú kedas ho étika. politíka karik iha tanba moris di'ak ka halo buat di'ak no nia só iha de'it konsekuénsia lójika husi vontade hamotuk ho sidadaun ne'ebé orienta ba buat di'ak.

Saida mak sentidu husi Aristoteles ne'e sinál tebes halo ema admira. Nia prespektiva klaru tebes difrensia ho saida mak konsep husi Machiavellia. Machiavelli fó nia prespektiva katak lakunas ne'ebé iha entre politíka no étika. politíka husi nia katak, kestaun oinsá jere nia moris agora (how one does live), no étika mak kestaun oinsá ema ne'e halo asaun ida ne'ebé di'ak (how one should live). Machiavelli fiar katak saida mak iha agora la bele halo hanesan ho saida mak lolo'os. Politíka kestaun podér ne'ebé propriedade ba ema iha tempu agora no la iha relasaun kompletamente ho suprerioridade, nune'e politíka livre husi étika. Maka la admira Machiavelli louva ajente politíka ne'ebé uza maneira oioin hodi defende nia podér.

Hare'e husi prespektiva iha leten oinsá Aristoteles fó opiniuan diferensia nakait entre étika no politíka. Politíka ne'ebé prióridade husi Aristoteles hanesan politíka ne'ebé nakonu ho "fó tulun". Tanba politíka orienta ba étika maka halo politíka mós orienta ba ne'on di'ak/laran di'ak (kebaikan). Asuntu ne'e klaru katak la priense iha kanal pensamentu kontradisaun husi Machiavelli.

Politíka Aristoteles kona-ba politíka afinál diferensia ho Machiavelli. Situasaun politíka nasaun Timor-Leste iha tempu agora la'o tuir pensamentu Machiavelli. Nune'e ba sira ne'ebé ka'er ukun ka podér kore sira nia vida politíka husi étika no la iha espasu atu halo di'ak ba povu nia moris, só iha de'it intrese podér, ambisaun privadu ka grupu no ambisaun osan. Politíka nain sira iha Timor la konsiente sira nia relasaun ne'ebé iha no hamotuk ho ema seluk, nune'e vontade egoizmu no elitizmu mak da'et. Nasaun (iha konseitu Aristoteles dehan polis), maibé sira konsidera nasaun ne'e hanesan instituisaun privadu hodi humaniza de'it elit politíka  du ké povo no kondisaun hodi moris di'ak hamotuk iha nasaun komesa rahun. 

Iha situasaun ida ne'e hodi refeleta fila fali konseitu Aristoteles nian. Konseitu ne'e presiza insiste hodi fó moris di'ak hamotuk ba povo iha Timor no hari'i paz no unidade. Maka asuntu importante bele halo sosiedade maduru mak hanesan tuir mai ne'e:
  1. Intrese di'ak presiza dezenvolve kada individual no kada sidadaun tenke konsiente katak objetivu no prezensa lolo'os husi ema mak atu halo di'ak. Kada ema individual maka iha hanoin di'ak, asaun di'ak  no halo di'ak ba ema hotu, nune'e sei forma sosiedade ba intrese komum.
  2. Iha parte seluk, estadu presiza realize nia funsaun hanesan dezenvolve instrusaun hamotuk hodi atinji moris di'ak hamotuk. Tuir lolo'os asaun konkretu ne'e halo husi ema ne'ebé ka'er podér, governante, prezidente, deputadu/a no ajente politíka sira. Moris di'ak hamotuk ne'e sai rekezitu absoluta kada aktividade politíka, moris di'ak ba ema hotu la'os moris di'ak ba individual no grupu, maka intrse komu sei bele akaontese. Konsekuénsia; buat hotu tenki halo ba intrse komum.
  3. Esforsu moris diak hamotuk ne'e tenke actus humanu, sentidu katak esforsu ho komprensaun hahu husi sidadun Tmor oan, nune'e sidadun hotu-hotu bele fó nia konribuisaun ba desizaun politíka ukun nain sira.
Timor-Leste Agora ne'e hasoru situssaun difisil, difikuldade ekonomia sei envolve halo aspetu moris sira seluk inflénsia hotu. Ki'ak no pobreza povu hasoru iha fatin-fatin, asuntu sira ne'e akontese tanba konflitu de intrese no konflitu politíka husi elit ukun nain sira.  Husi situasaun hirak ne'e hamosu pergunta ba ita jerasaun  foun, bele ka la'e iha esperansa atu hadia situasaun hirak ne'e?

Sentidu politíka atu moris di'ak hamotuk maske nakonu ho kores no difrensia oioin. Politíka mós atu halo integridade ba kores no diferensia oioin moris hamotuk iha paz no dame, nune'e konsekuénsia lójika hanesan: politíka lolo'os ne'e aponta hamotuk ho ne'on di'ak/laran di'ak signifika katak kestaun etika, até politíka la bele livre husi étika.
 
Politíka dirije ba étika iha implikasaun barak, nune'e hare'e husi parte laran di'ak/ne'on di'ak. Ne'on di'ak/laran di'ak la iha tan laran-makerek, só mosu de'it kontradisaun. Kuandu laran-makerek ka mosu maneira no asaun politíka ne'ebé la di'ak, tenke halo protesta ba intimidasaun, kontra direitu humanus  no esplorasaun ba povu nia riku soin, lolo'os halakon no hari'i fali realidade politik  ne'ebé lo'os no justu.

Aristoteles mós hatudu konseitu ne'ebé mais importante ho situasaun politíka ne'ebé maduru ba Timor, bele halokon tiha politíka ne'ebé lixu ka foer no la peresiza uza. Politíka ne'e lixu ka fo'er tanba la la'o ho étika até so'e étika ba lixeira. Politika sai lixu ka fo'er tanba ema ne'ebé halo politíka livre atu halo buat hotu-hotu hodi atinje sira nia ambisaun no intrese.

IV. POLITÍKA HO JUSTISA

Filozofia klasiku fó nia prespektiva kona-ba natureza ema nian só iha de'it perfeksaun wainhira nia halo relasaun ho ema seluk. Konseitu ema hanesan kritura sosiál ka politíka hetan nia sentudu iha ne'e, nune'e esforsu tuir superióra aponta ba nia prefeksaun hodi moris hamotuk.

Konsekuénsia husi konseitu ida ne'e mak hanesan kada asaun ne'ebé harahun, sunu, terror malu (sese deit mak sira) lo'os de'it sai asaun ka hahlok a'at, maibé kontra rasik sira nia natureza (kodratnya). Tanba natureza ema nian mai husi maromak, maka ema ne'ebé kria perturbasaun tuir eskala frontal, sira rasik kontra kriador. Konseitu prefeksaun ema hatur iha relasaun dame husi ema ba ema, ne'e la kontra dutrina relijiaun saida de'it, tamba konseitu ne'e hari'i baze natureza husi humanu/a.

Forsa politíka governu, temporariu ne'e, nia dever obrigasaun regulariza no  halo tuir dinamizmu relasaun entre ema ho ema. No la bele akontese harahun no terror malu hodi superióra sasin relasaun ho intensaun oioin até fo oportunidade kada ema hodi hadau no atinje ninia prefeksaun. Mai rasik lejitimidade kada podér governu la bele ses husi prisípiu-prinsípiu morál. Relasaun entre sidadun no governu, ka  lo'os liu  entre sira ne'ebé iha soberania hodi loke amandamentu soberania tenki la'o ho element-elementu morál. Norma-norma konstitusaun tenke besik no relevante firmi ho regulamentu justisa ne'ebé sai aspetu espesiál prefeksaun kombinasaun relasaun entre ema ho ema.

Nune'e relasaun entre politíka no morál ne'e direita no konkretu. Direita sentidu katak asun hotu-hotu kona-ba politíka define lais relasaun ho julgamentu morál. Konkretu sentidu katak relasaun ne'e la'os iha kampu teoritika, maibé akontese iha kampu realidade ka faktu. Ka'er relasaun direita no konkreta entre politíka no morál sei akontese anarkia. Liurai Henry VIII dehan ba povo Irlandia: kona-ba podér ami mutlak, ami hamrik iha direitu (hukum) no norma hotu-hotu nia leten. 

Deklarasaun Henry VIII ne'e sai hanesan exemplu reál konsekuénsia lójika husi abasement relasaun direita no konkretu entre politíka no étika. wainhira relasaun politíka no morál la iha mak politíka fila fali  hanesan Machiaveli dehan  husi akordu podér ka ho liafuan seluk regulamentu politíka no prinsípiu lei eskluzivu suporta no iha deit ba individual ne'ebe ka'er ukun.

Iha probablidade implikasaun rua ne'ebé bele hanoin husi exemplu istória politíka Henry VIII nian. Primeiriu, kuandu ema ne'ebé ka'er ukun/podér pratika koruptu no nia kareira morál tun, sei mosu revolta ho nia ukun la estabel. Revolusaun Inggris no funu maun alin ne'ebé moris brutal iha tinan 1642 akontse tanba fator ne'e. tuir Stone revolusaun Inggris akontese la'os tanba kecemburan sosiál, tanba lakunas ki’ak no probreza (kategoria revolusaun tipu Marxis), só atu hatun kaun aristrokrat; ne'ebé kaer ukun iha altura ne'ebá (Lawrense Stone 1972, pajina. 54). Segundu, winhira ema ne'ebé ka'er ukun/podér hatudu atetude oinsá garante seguransa, nune'e la mosu revolusaun, maibé sei mosu deskontentamentu ne'ebé mosu katilu konflitu no disputa iha nasaun. Deskontentementu ne'e em primeiru kauza husi absoluta no monopoli podér ne'ebé demais liu. Oinsá mosu monopoli sériu podér ne'ebé demais liu sei mosu grupu proponente abuza podér ba intrese privadu. Iha implikasun segundu ne'e revolusaun probablidade sei do'ok no hanoin hetan fila fali forsa no nia servisu seguransa maibé konflitu mosu tanba implikasaun deskontentamentu to'o fahe unidade. No civi war (funu civil) iha grau espesífiku no implikasaun fatal  exemplu sunu no hamate propriedade riku soin neebé relasaun ho intrese ema seluk nian.

Kondisun ho tipu hanesan nee klaru katak la kondisivu ba  governu no estadu tanba krediblidade entre sosiedade ho sosiedade la iha. Iha momentu hanesan ne'e lokon ona vontade servisu hamotuk hodi dezenvolve moris hamotuk. Kada grupu sosiedade la'os de'it okupadu ho kazu defende intrese sira nia grupu no iha tan mós konflitu no violensia, nune'e relasaun dame entre ema ho ema rahun.

Reflesaun direita no konkretu entre politíka no morál dehan iha preferénsia la'os podér ka individual ne'ebé ka'er ukun, só iha de'it mak direitu. Koprensaun núkleu natureza lei ne'ebé esensiál liu mak justu. Prinsípiu justisa ne'ebé rasionál maka halo asaun tuir nia natureza akal budi (intelijénsia saudavel). Lei hanesan produtu intelijénsia saudavel (akal budi) ema nian ne'ebé tenke justu no lei la justu tanba la la'o ho morál ne'ebé lakon nia kbiit, oinsá sentidu husi lei? Wainhira lei la justu no nafatin validu ho violasaun sei kona sansaun. Sansaun ne'ebé interliigadu ho vilasaun lei, la ligadu ho sala morál só arbitraria husi parte ne'ebé fó sansaun.

Fasil atu komprende lei ne'ebé justu, atraves rekolla mós kontradisaun husi lei la justu. Exemplu klaru lei ne'ebé la justu, hanesan haruka oho ema ne'ebé la sala. Loke luan determinasaun lei ne'ebé hakerek la iha explicit, maibé Hitler haruka oho hotu ema  Yahudi sentidu klaru fila fali  husi nia an rsaik  determina oho ema Yahudi ne'ebé la sala. Iha altura ne'ebá Hitler konsidera lei la bele justu tuir morál, ema ne'ebé halo sala tenki oho. Estipulasaun ne'e halo ba ema kulit metan (ka kores kulit) montante ema ne'ebé la iha kbi'it, ida ne'e mós parte ida husi lei la justu no ema kulit metan nia asaun dignidade la hare'e husi kores. Bele dehan mós lejizlasaun oioin ne'ebé  tama iha grupo maioria, hahú husi minoria nia nivel ekonomia, popularidade kultura, relijiuan no sukizmu.

Lei ne'ebe justu tenki direitamente formula: la bele oho ema ne'ebe la sala. Lei justu mós kontra prinsípiu kaiphas ka vitima. Prinsípiu kaiphas hanesan prinsípiu morál ne'ebé legalidade ema vitima (la sala)  ba intrese, ema hotu nia. Prinsípiu vitima ne'e, mai husi kaipahs, imam  agung Yahudi ne'ebé konkorda Jesus Kristu ema oho tanba atu hari'i dame no salvasaun ba nia povu, nune'e razaun oho la'os tanba Jesus Kristu sala maibé nia vitima no lolo'os nia razaun santu.  Tan dame no salvasun ema hotu nian, sakrafika ema ne'ebe la sala no la bele halo lo'os. Razaun la bele halo lo'os tanba: primeriu, tanba ema hotu iha ninia direitu no defende nia an atu moris; segundu, la iha ema seluk atu obriga ema ida halo sakafisiu nia mate ba ema seluk; no terseira, la iha ema seluk husi sira ne'ebé fiar prinsípiu ne'e (prinsípiu kayfas) sa'e tan pronto halo prátika ba nia an rasik. Prinsípiu vitima sai hanesan meneira ba konflitu dezenvolvimentu tuir morál no lei la bele halo lo'os tanba volor dignidade ema nian. No mós, tanba ema nia vida la bele troka ho projeitu dezenvolvimentu milliuan dolar, nune'e mós direitu hodi exterminate eskolante Ahmadiyah mós la bele halo lo'os tuir etis.

Maibé justisa lei la'os de'it tenke manifestu substánsia husi nia konteúde, nune'e mós tenke hatudu iha nia serteza prátika. Iha sistema lei ne'ebé justu, esklaresimentu prátika autoridade justisa tenke marka prezensa husi pate rua: Primeiru, husi vontade maioria; segundu, husi konsiderasaun intrese individuál ne'ebé iha podér. Wainhira lei hamenus ba vontade sosiedade maioria, maka prátika lei mais fasil monu ba anarkizmu. Anarkizmu hanesan konseitu ne'ebé adora vontade ka opiniuan públiku direita iha jurídiku ba lia-lo'os. Exemplu ema X halo sala ba A, tuir lei hetan pena tinan ida iha kadeia. Maibé derepente juiz muda pena tinan sanulu tanba maioria ema barak la konkorda, no buat hoto-hotu ne'ebé relasaun ho ambiente servisu no familia husi parte X konkorda hodi priense maioria nia hakarak. Asaun ne'e tuir substánsia la justu no anarkis tanba maioria nia hakarak la hanesan ho jurídiku ba lia-lo'os tanba maioria nia hakrak ne'e hanesan sentimentu no emosaun.

Justisa tenke do'ok no la nakait ba emosun masa nia hakarak. Asuntu seluk ne'ebe tenke evita hodi halo paratika lei ne'ebe justu mak hanesan relasaun ho desizaun jurídiku husi juri. Nune'e manipulasaun implementasaun lei ne'ebé direita ba asaun dictatorial. Prátika lei justu ne'ebé rigorozu mais determina ba edukasaun morál sosiedade nian. Konsiderasaun estúpidu morál sosiedade ne'ebé subliña ho violénsia oioin no terror iha fatin-fatin naksulin husi inertia no dúvida prátika lei ne'ebé justu. Asuntu hotu ne'ebé relasaun ho dinamizmu ritmu sasin relasaun entre ema ho ema tenke manda ho eskal prinsípiu-prinsípiu morál justisa.

Nasaun Tmor-Leste hari'i no funda ho ninia formulasaun ne'ebé mais relasaun lolo'os ho indentidade RDTL; katak nasaun RDTL hanesan estadu de direitu demokratiku. Sentidu husi estadu de direitu demokratiku la'os define de'it hanesan estadu ne'ebe nakonu ho lei oioin. Estadu de direitu demokratiku sentidu katak estadu ida ne'ebé la'os de'it hakru'uk a'as ba valór lei ne'ebe justu, maibé mós tenki esforsu prátika lei ne'ebe justu ba ema hotu-hotu hahú husi prezidente to'o nia povo. Tanba fiar relasaun direita no konkretu entre politíka no morál.

V. KONKLUZAUN

Husi artigu simples ida ne'e hakerek nain hakark konklui de'it katak to'o ona tempu konseitu Aristoteles nian atu implementa hodi moris hamotuk iha nasaun ida tuir morál no étika no to'o ona mós tempu sidadaun hotu-hotu (lilu ba ajente politíka) hodi halo refleksuan no konsensialliza luta ho sentidu ne'on di'ak/laran di'ak. Nasaun tenke la'o ba oin no la bele monu ba manobra politíka ka  politika fo'er. No tenke hamrik no organiza ba moris di'ak ema hotu nian, nune'e oinsá ho maneira? Resposta mak: dezenvolve vida politíka ne'ebé ho étika no morál.

Referensia;
  1. Departamentu Edukasaun no Kultura, Disionariu Bahasa Indonesia, Jakarta, Balai Pustaka, 1988, Pajina 694.
  2. Yayasan Cipta Loka Caraka, Ensiklopedi; Populer Politik pembangunan Pancasila, Jakarta, Cipta Cakra, 1984, pajina 151.
  3.  (NE, 1094a 1-5).
  4.  (Politics, 1252a 1-5)
  5.  (II Principe Bab XV)
  6. Machiavelli, II Principe XV
  7.  Bdk Lawrence Stone 1972, the Causes of the English Revolution 1529-1642, Pajina 58

Thursday, May 6, 2021

LIDERANSA LORI SIRA POZISAUN HODI HALO ASAUN OBRIGATORIU (SISTEMA DITADURA) PERKOSA DEMOKRASIA

Hakerek husi
Naran    : Natalino de Jesus
Eskola    : Universidade da Paz
Fakuldade    : Ciensia Sosiais e Humanas
Depertamentu   : Relasuan Internasional

Timor-leste hahu nia restarasaun indepedensia  iha loron 20 fulan maio tinan 2002. No deklara ba mundu tomak katak Timor-Lste livre ona husi kolonizasaun no okupasaun ilegal. Povu tomak hili sai hanesan nasun Republika Demokratika de Timor-Leste (RDTL).  Hahu husi restaurasaun ne’e rasik mak iha lider orgaun sobrania sira hatur ona iha baze legal ho naran Konstituisaun da Republika Demokratika de Timor-Leste (KRDTL) mak sai hanesan lei inan hodi  regula no fo dalan ba sidadaun Timorense atu bele tuir dalan Demokratika lolos hodi bele halo atividade  ne’ebe mak bele fo benefisiu ba povu rai doben RDTL.

Artigu 1 (Repúblika)

1) Repúblika Demokrátika Timór-Leste katak Estadu ida-ne’ebé demokrátiku, soberanu, ukun-an no ida-mesak, hari'i hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris idaidak nian.

Artigu 2 (Soberania no konstitusionalidade)

1) Soberania haktu'ur metin iha povu , ne’ebé hala’o soberania ne’e tuir Lei-Inan haruka.

2) Estadu hakruuk ba Lei-Inan no lei-oan sira.

3) Lei-oan sira no hahalok seluk tan hosi Estadu no kbi'it autoridade lokál sira-nian foin sai válidu wainhira sira la’o tuir duni Lei-Inan haruka.

4) Estadu rekoñese no valoriza norma no lisan rai-Timór nian ne’ebé la’ós kontra Lei-Inan no mós lejizlasaun seluk tan ne’ebé ko’alia kona-ba direitu ne’ebé mai husi lisan no toman. 

No mos Artigu 6 (Objectivu Estadu nian)

Estadu nia objetivu fundamentál sira maka ne’e:

a) Defende no garante nasaun nia soberania;

b) Garante no promove sidadaun sira-nia direitu no liberdade fundamentál, no respeitu ba Estadu nia prinsípiu kona-ba direitu demokrátiku;

c) Defende no garante demokrasia polítika no partisipasaun populasaun nian kona-ba rezolusaun problema nasionál sira;

d) Garante dezenvolvimentu ba ekonomia, ba progresu siénsia no téknika;

e) Harii sosiedade ida-ne’ebé hatuur iha justisa sosiál, hodi hakiak sidadaun sira-nia moris di’ak ba isin no ba klamar;

Covid-19 hanesan Virus ida ne'ebé Global Mundu Preokupa Tamba ne'e Nasaun hotu-hotu Halo Relasaun Bilateral , Rejionál no Multilater atu halo Kombate ba Virus Covid-19. Kompresaun ba virus korona Tuir OMS, virus korona hanesan família bo'ot ida ne'ebe bele kauza moras iha animál ka ema. Iha ema, virus koronativu oin-oin kauza infesaun respiratóriu sira, hahú husi tempu malirin baibain to'o moras maka'as, hanesan Médiu Oriente Respiratory Syndrome (MERS) no Severe Acpiratory Syndrome (SARS). virus korona foin lalais ne'e kauza moras ida ne'ebé OMS hanaran moras koronavírus 2019 (Covid-19). Koñesimentu kona-ba Surtu Covid 19 ne'e mak moras hada'et ne'ebé kauza husi vírus corona. Moras foun ne'e ita la hatene molok surtu ne'e mosu iha Wuhan, Xina, iha fulan-dezembru tinan 2019. Agora surtu Covid-19 ne'e nudar pandemia ida ne'ebé afeta nasaun barak iha mundu tomak, ne'ebé infetadu ona ema liu millaun 16.5 no mate ona liu 645,000 iha mundu tomak Tuir dadus husi OMS.

Pandemia koronavirus sai hanesan emerjénsia mundiál ne'ebé a'at liu, ne'e ita hasoru ona sintoma COVID-19 nian Tuir OMS, hatudu sintoma sira ne'ebé komún liu kona-ba COVID-19 maka: isin manas, me'ar maran, biar sintoma sira seluk ladún normál no bele afeta pasiente balun: moras no sente moras ne'ebé sai hanesan hena moras ne'ebé labele da'et tanba kakorok moras ka i'is la diak. "Sinais hirak ne'e baibain moderadu no gradualmente komesa menuz. Ema balun ne'ebé infetadu ho sintoma klot tebes," dehan WHO.

Bajeia ba Vírus Covid-19 mak Estadu Timor-Leste Preokupa no halo Prevesaun, hamutuk ho nia Sidadaun hotu luta kontra hasoru Virus Covid-19. Tuir. Regulamentru ne'ebé Mak WHO hasai. Bajeia ba  Implikasaun hirak ne'e hotu mak lori Povu Timor-Leste senti hahu Husi Ukun an to'o iha Situasaun aktual Agora Senti la Liberdade iha Estado RDTL🇹🇱🔞

iha Referensia Livru Revolusaun Demokrasia sita Pontus importante balun; “Poder Universal Espiritu no Valor Universal Reprezenta Dalan Demokrasia; Apresiasaun ba umanidade, Justisa, Honestidade, Liberdade no Dame”🤔

Maibé realidade povu senti Diferente Lideransa Sira nia Asaun iha Situasaun Aktual🤔

Modelu; Timor-Leste mós sei sai Referensia ida tan Hanesan ho Estadu Myenmar (Sistema Ditadura Militár), se wainhira kontinua Obrigatoriu ba nia Sidadaun sira (Sistema Ditadura) hanesan Ukun na'in sira husi Lideransa VIII Governu jilid II hamutuk Partidu 3 (FRETILIN, PLP no KHUNTO-Maioria Parlamentu Nasional Agora) ho PNTL ne'ebé mak Lidera Husi Komandante Jerál Faustino da Costa. Husi Obrigatoriu ne'ebé mak Governu dekreta iha Lei SS nian, Tuir Dalan Demokrasia Governu Rasik la Valoriza Dalan Demokrasia hanesan pontus hirak ne'ebé Sita ona Iha Leten katak Justisa la Vale ona ba ema boot sira, la honestidade, la liberdade no Dame sei la Akontese Tamba Lideransa sira nia Ambisaun ho EGO Hafahe Relasaun.

Husi Lei inan KRDTL Hakerek Mómos hahú husi artigu 1 to'o 170 laiha Lei ida mak Obriga Nia Sidadaun ho Maneira Ditadura, Konfuzaun ba lideransa Ejekutivo Lejislativu la iha Kapasidade atu Halo Analizasaun Politikus halo Komparasaun ba lei inan ne'ebé Konsagra ona iha KRDTL seraque Sidadaun fiar Lei Inan ne'e ka fiar ba Lei Oan ne'ebé Hamosu Duvidas?

Produs Lei Oan barak maibé Laiha Apar ho Kondisaun ho Situasaun natureza Timor-Leste Nian hamosu Lei Oan Barak tanba iha Interese Pesoal, Grupu nian la'ós Mosu Tamba Interese Komún 🚷

Keta lori Poder Uza Politikus hodi Perkosa Demokrasia👍🏻

Aristotle nia teoria polítika ne'e esforsu ida ne'ebe sidadaun sira foti atu realiza Interese ba komun nian.

Oinsá Povu fo Apresiasaun ba Governu nia Responsabilidade maibé Povu Nafatin Iha Sofrimentu Nia Laran.

Hino Nasionál Pátria² 🇹🇱 

Terra Livre  Povu Livre 

Maibé Tamba Sah Ha'u Nain ba Timor 🇹🇱 Nafatin Kontinua la Livre iha Ha'u Rai Lulik RDTL 🇹🇱🤔

Problem?

Reaction?

Solution?

“:Amu Papa Nia Liafuan Hatete Katak labele Fo Fatin ba Grupu Mafioso sira atu Aproveita Covid-19 ne'e hodi Manán sira nia Interese” 🔇

Problema Estadu Nian Konta mós ho Povu atu fo Apresiasaun ba Governu nia Responsabilidade ho Interese Estadu nian maibe keta halo Povu nafatin iha Sofrimentu nia Laran.

Lori le’e nain sira nia hanoin atu halo analizasaun ba Diferensia Ideas entre Líderansa Rua Husi Timor-Leste ho Indonézia.🇹🇱🇮🇩

1. PM Timor-Leste (Sr. Taur Matan Ruak) Hatene Tamba Covid-19 Dezenvolvimentu Paradu🇹🇱

2. Tuir PR Indonézia (Sr. Jokowidodo) Nafatin Implementa EE maibé Dezenvolvimentu Rai laran kontinua La'o🇮🇩

Husi Problema Hirak ne'ebe mak hakerek na'in sita ona Iha Leten, ho nune'e hakarak atu sujere ba Autoridade Sira ne'ebe mak iha Komepetesia boot hodi Foti Desizaun tenke iha Aprosimasaun no konkordansi entre Líderamsa ho Sidadaun hodi foti Desizaun  ida ne'ebé Kolektivu; Profesional, Kredivel, Justu, Justisa hanesan, Honestidade no hanoin ne'ebé ke ema hotu Satisfas no Dame iha Nasaun Demokrátika RDTL🇹🇱. No atu Sujere ba Lideransa Sira labele Uza Sistema lideransa Autokratiku tamba uluk Avo no Paí Mãe balun prontu mate no oferese sira nia isin no Ran fakar ba rai hodi Ohin loron Nasaun ne'e Livre hanaran RDTL tamba ne'e husu ba Ukun Nain Sira presiza Estuda tan no analiza Fila fali hodi halo Refleksaun ba Sistema Demokrasia ida Agora.

 

Saturday, April 24, 2021

Sistema Edukasaun Falla iha Covid-19

Fontes: Foto Foti Husi Google

Importante tenki halo investimentu sériu ba eduksaun ho kualidade tuir extanderizasaun internasionál (longu prazu). Fó subsidi ba estudante la granitia kualidade edukasaun, bele hatete situasaun ne'e kurtu prazu.

Oinsá atu implementa sistema ida ne'ebé di'ak, nune'e estudante hahú husi infantìl to'o ensinu superiór, bele iha aprendizajen ne'ebé di'ak maské EE no SS. Ida ne'e mak preoridade ba situasaun agora hodi fó impaktu pozetivu no mudansa tuir situasaun Covid-19, liliu iha EE no SS, maibé governu la halo mudansa tuir espetativa situasaun agora.

La bele Deskuti de'it fó subsidi ba estudante, ida ne'e la fó impaktu pozetivu ba prosesu aprendizajen no konesimentu estudante nian maibé tenke deskuti sistema kuriklum ne'ebé di'ak, hodi fó alternativu ba prosesu aprendizajen estudante nian  iha EE no SS ho situasaun pandemia covid-19.

Situasaun pandemia Covid-19 nune'e gobernu hamosu EE no SS besik Tinan ida ho balun, maibé governu liu husi ministéiru edukasaun, ministeiru ensinu superior eh parlamentu nasional lada'uk deskute hodi fo alternativu ida ne'ebé efetivu no efisiente ba prosesu aprendizajen Estudante nia hahu husi infantil to'o ensinu superior. Misnistériu Edukasaun konsege implementa progrma "eskola ba uma" maibé progrma ne'e la efetivu no efisiente ba Estudante nia prosesu aprendizajen tamba estudante balu hela iha área rurais (la iha TV, la eletrisidade, la Telefoni, la iha rede internét, no la iha livru) ho kestaun hirak ne'e prejudika estudante nia prosesu aprendizajen iha programa "eskola ba uma". Progrma hirak ne'e prioridade liu ba ema ne'ebé iha kapitál (modal), ida ne'e hola parte ba konseitu edukasaun kapitalizmu nune'e hamosu diskriminasaun ba humanu ne'ebé la iha kapitál (modal). Teoria Paul Ferreira mós hatete edukasaun kapitalizmu ne'e paz parte ba explorasaun.

Tuir edukasaun popular ne'ebé durante ne'e Forsa Humanista Timor-Leste implementa mai ho nia prinsipiu no filozofia "edekasaun tenki hanesan ba ema hotu", la iha diskriminasaun husi ema ba ema. Sé kuando iha ona diskriminasaun mak iha ona intrese husi groupu elit (klase alta), do que intrese povu ai-leba (klase baixu).

Situasaun pademia Covid-19 nune'e Gobernu hamosu rezolusaun EE no SS, hetan aprovasaun husi Parlamentu Nasional no dekereta husi Prezidente da Repúblika nune'e fó inplikasaun ba sistema Edukasaun mais falla liu, tambá antes ne'e la halo preparasaun iha Tinan hira liu ba. Ho situasaun pandemia Covid-19 estudante abandona sira nia aprendizajen to'o tempu exame ba simu deit kertas ne'ebé forma ho perguntas (importantete fó resposta ba kertas nune'e bele naik klas). Situasaun ida ne'e la forma estudante atu sai Krìtiku, kreativu, analítiku, produtivu no inovativu. 

Husi artigu simples ida ne'e, hakerek nain la halo auto defeza ba opozisaun no la halo mós auto defeza ba governu, maibé hahù kedas primeiriu governu konstitusionál to'o VIII governu konstitusionál la halo investimentu sériu ba Edukasaun

Hakerek husi  Kalisubun

#Edukasaun_falla_iha_Covid19

Monday, April 19, 2021

KUDA AI-HORIS HORTIKULTURA UZA HIDROPONIK



A. Introdusaun

Hidroponik sai hanesan kultura ida ne'ebé kuda ai-horis uza deit be'e no la uza rai ka lahan  ne'ebé mak luan. Kuda ai-horis uza sistema hidroponik la dun presiza be'e ne'ebé mak barak no rai ka fatin ne'ebe luan. Sistema hidroponik presiza uza be'e ne'ebé mak efisen.

Hidroponik ho lia fuan (Inggris; hydroponic), no mai husi lia fuan  Yunani  hydro  nia signifika katak  "be'e"  no  ponos  nia signifika katak  "servisu" hidroponik mos sai hanesan  sailless culture ou kultura ai-horis   ida ne'ebé kuda uza deit be'e no kuda la presiza rai, sai hanesan parte ida mos husi media ai-horis (soilless).

Intendimentu hidroponik mós iha tékniku ne'ebé presiza kuda ho didi'ak, no ai-horis mós presiza nutrisaun ne'ebé diak no subsiente, husi intendimentu ida ne'e ita hare téknika ne'ebé mak kuda tuir sistema hidroponik no ita ema presiza tau pupuk ba ai-horis ne'ebe mak kuda tamba ai-horis  presiza nutrisaun ne'ebé mak diak hodi bele halo mudansa ba nia an no sai bo'ot. Ai horis ne'ebé mak kuda sempre moris ho diak wainhira nutrisaun (adubus organiku) ne'ebé ita fo subsiente.

Kultura ai-horis ne'ebé uza sistema hidroponik katak kuda ai horis la uza rai ka lahan uza deit be, hakerek iha buku ida ho titulu  Sylva Sylvarum  no ema ne'ebé mak hakerek naran  Fransisco Bancon  hakerek iha tinan 1627 buku ne'e hakerek iha tinan ida depois nia mate. Téknika kultura ai-horis no be'e sai hanesan peskiza ida ne'ebé popular iha tempo ne'eba to'o agora, iha tinan 1699 John Woodward koko halo mudansa ba kultura be'e ho spearmit, nia hetan duni no lori ai-horis nia fontes husi  be'e ne'ebé kontamina ho nutrisaun halo ai-horis moris diak liu, ai horis sira ne'ebé uza be'e no rai. Komodite ne'ebé mak uza hodi halo kuda iha terreno mak hanesa modo mutin, kankun, alfase, tomate no komodite sira seluk.

Nutrient film techin (NFT), sai hanesan tipo especial ba hidroponik, ne'ebé primeire ves mosu iha nasaun Inggris iha tinan 1960 no sai konesidu liu iha tinan 1970, hanesan aktividade komersial. Baze konsietu NFT sai hanesan metode kultura ba ai-horis ho nia abut, moris depende ba dalas nutrisaun ne'ebé halo sirkulasaun, no ai horis moris presiza be'e, nutrisaun ho oksigen neebe mak barak (Dr. A.J Cooper di Glasshouse Crops Research Institute, Littlehampton, Inggris 1960).

Ai-horis ne'ebe mori iha dalas polyethylene ho nia abut hoban iha be'e laran ne'ebé enxe larutam nutrisaun no halo sirkulasaun beibeik ba beibeik ho makina bomba. Fatin ne'ebé enxe larutan nutrisaun, ai-horis moris aumenta ba beibeik ho larutan nutrisi  no styeofoam. Ai-horis nia abut mos presiza oksigen atu nune'e ai-horis mos moris  normal.

Iha valor ne'ebé diak uza NFT, iha parte seluk mos fasil atu halo kontrola ba ai-horis ne'ebé mak moris, no fasil ai-horis atu hetan lalais be'e. Ai-horis ne'ebé presiza nutrisaun ho konsentrasun larutan nutrisaun fo tuir ai-horis nia tinan no tipu ai-horis nian, presiza hare ba ai-horis nia periode ne'ebé moris lalais ka kleur, mais diak halo pratika eksprimen ho variavel, no halo kontrola ba ai-horis atu nune'e ai-horis moris ho diak no hasa'e produsaun high planting density.

B. Equipamento ho Material

Antes atu kuda ai-horis tuir sistema hidroponik prepara Equipamento ho material  mak hanesan tuir mai ne'e; 

1. Agua mamuk

2. Kafé kulit

3. Rai henek bele mos uza esponza ne'ebe aat no

Paralon masa

Prosesu halo;

1. Uza tiduk oan tesi aqua mamuk halo kotu ho nia altura 11 cm.

2. Uza pregu tu halo kuak ki'ik ko’an iha aqua nia kidun, atu nune'e be'e ne'ebé mak rega bele sai no modo nia abut bele foti nutrisaun neebe mak iha akuak ida ne'ebe kalsu iha okos.

3. Sunu kafé kulit halo motuk.

4. Mistur hamotuk rai henek ho kafé kulit ne'ebé sunu tiha ona, nune'e rega ba áqua mamuk ne'ebé prepara tiha ona.

5. Bibit fini ne'ebe mak prepara tiha ona.

Fontes; foto foti husu google



C. Plantio (kuda)

Bibit modo mutin nia musan ba raihenek ho kafe kulit sunu ne'ebé prepara tiha on iha áqua, bibit modo mutin musan 2 ka 3 ba aqua neebe mak prepara tiha ona nune'e rega.

D. Manutensaun;

1. Rega

2. Fo adubasaun anorganika

E. Fo Adubus Anorganika

Tau nutrisaun ba ai-horis ne'ebé ita kuda tamba ai horis ne'ebé ita kuda uza sistema hidroponik no ai-horis nia moris grantia de'it  ba nutrisaun ne'ebé mak ita fo. Nutrisaun ne'ebé mak atu tau ba  ia-horis mak hanesan; TSP 5 gram, UREA 5 gram, KCL 5 gram, MPK 5gram, no SANDASIL 5 gram,  kahur hamotuk pupuk oin 5 ba masa gerigen 5 L, kada pupuk ida ho 5 gram.

Ai-horis moris to'o loron 12, nia tahan 3 no nia altura 5 cm bele tau ona pupuk ba ai-horis atu nune'e bele sustenta ai-horis nia moris too bo'ot, kada loron 3 tenki tau fali pupuk ba ai-horis tamba liu loron 3 nutrisaun ne'ebé iha ai-horis uza hotu ona

No áqua ida kalsu netik iha áqua ida neebe ita kuda ai horis ba (bele hare imagen iha leten), atu nunee pupuk ne'ebé ita rega nia larutan nutrisaun la bele sai hotu ba rai, no aqua ida ne'ebé kalsu iha okos tenki halo kuak para oksigen ou sirkulasaun ar bele tama.  

F. Kolheita 

Kolheita hanesan ultimo aktividadade nian ne'ebé ita hala'o hodi kolheita ba modo mutin  ne'ebe mak kuda. Antes atu kolheita modo mutin tenki hare lai ba idade ai horis nian ne'ebé mak moris to'o loron 60 no hare ba modo mutin ne'ebe moris keta halo tuan liu.

G. Konkluzaun 

Husi artigu simples ida ne'e sai hanesan inpirasaun no motivasaun ba ita hotu konaba dezelvolvimentu teknologia agrikultura iha área hotikultura liliu ba sistema hidropononik, nune'e bele dezenvolve teknologia agrikultura sai agrikultura komersial. Sistema agrikultura hidroponik babain iha nasaun dezenvolvidu ema uza iha kapital, katak iha kapital la iha espasu rai ka fatin atu kuda ai-horis, maibe ema uza rai ne'ebé naton hanesan iha uma hun, hodi dezenvolve hidroponik sai agrikultura komersial ne'ebe ho kuantidade produsaun barak. 


Hakerek husi  Kalisubun

Sunday, April 18, 2021

FITUN ROMAN MUTIN FALUN HO NAKUKUN



Fitun roman mutin

iha metan nia klaran 

trianglu rua kinur ho mean

hari husi ran no ruin.


Historia ne'ebé maubere  iha

ka'er metin prinsipiu ida

hakrak liberta patria no povo

husi mukit no kiak.


Hamosu demokrasia

haburas povo nia moris no

halokon injustisa

elemina diskriminasaun

Ohin nakfila...osan no pozisaun,

prioridade iha kakutak

konsiente hanesan inosente.


Lori Maubere nia livru 

ko'alia hanesan anju

ho intensaun falsu

hanesan no hanesan profeta falsu.


Halo a'an hanesan rate

Iha liur furak no kapas

maibe iha laran

hanesan mate isin dodok

ne'ebe i'is tebes...


Media hasai informasaun 

maibe la iha media

oinsa hau bele sukat

katak matenek.


Hakerek husi Relampago Qupanumalay


Saturday, April 17, 2021

DADOLIN PATRIA MAUBERE



Hei Timor,...!

ó lulik pinta ho koris 

metan, mutin, kinur no mean.

Nasulin Ran Maubere 

husi foho to'o tasi, 

ba liberdade la'os ema ida nian,

ba liberdade la'os familia ida nian,

ba liberdade la'os partidu  ida nian no

ba liberdade la'os lideransa ida nian.

Hei Timor,...!

hader, hader no hader

loke o matan nodi hare no hare,

susuk fuik be sei hakarak supa

ó ema no ó rai bokur iha rai

sagradu be o sosa ho ruin povu

Maubere be ó hanaran,

PATRIA MAUBERE.


Hakerek nain Raul Lairisa 


EZISTÉNSIA FORSA HUMANISTA TIMOR-LESTE

 

Forsa Humanista Timor-Leste (FHTL) nundar organizasaun voluntariu puru, neebe nia sentru lokaliza iha Dili-Aloklaran ho membru ekipa iha 12 munipiu inklui RAEOA. FHTL mós iha nia vizaun katak Timor oan hotu tenki matenek, isin no klamar hanesan Timor oan lolos, liu husi vizaun hirak nee FHTL mai ho nia misaun mak Edukasaun Popular signifika edukasaun tenki hanesan ba ema hotu, sem diskriminsaun husi ema ba ema. FHTL mos sai baze ba dezenvolvimentu karakter voluntarizmu foinsae nian, inisiu kedas husi harii iha dia 09/12/2017. Tamba nee, natureza mak lori hamotuk foinsae nia esperitu voluntariu, ka bazeia ba referensia luta no mate voluntariu ba libertasaun patria, ida nee prinsipio da luta. Hare ba esperitu solidaridade, sabedoria no karidade ba foinsae makas tebes, sai hanesan mós kultura neebé mak nanis kedas moris hamotuk ho povu maubere. Foinsae sira neebé hamahan aan iha Forsa Humanista Timor-Leste (FHTL) konviksaun iha ideas humanizmu, hodi humaniza ema nakfila ba asaun voluntariu, nunee atu liberta total povo tenki servisu ho asaun voluntariu. Indentidade FHTL mak tais hanesan mos parte ida husi kultura Timor nian neebe hahu kedas husi beiala sira.

Prinsípiu no filosofia FHTL nian mak  sira mate voluntariu ba libertasaun patria, ami moris kontinua servisu voluntariu ba libertasaun povu. Hanoin katak atu liberta povu ho dalan oioin, maibé FHTL hili mak dalan eduksaun, Saude no Agrikultura tamba Pontus importante hirak nee sai hanesan patremoniu povo nian. Haree ba asun sira nee iha potensia tau hamotuk sai baze movimentu social, hodi kontrobui no fo alternativu ba prosesu dezenvolvimenu karakter Timorana. FHTL mos define asaun humanitarian ho terminologia ida; ema mak sai sentru ba buat hotu-hotu, katak iha sosiedade ida humanu mak mais valor liu no iha dignidade kompara ho material, sentidu katak humanu kompletu ho isin no klmar tenki kuda esperitu voluntariu no solidaridade ba maluk hamanu seluk. Husi parte seluk FHTL redefine, nundar timor oan bele iha neebe deit isin no klamar hanesan Timor oan lolos, humanista voluntariu no salidariu nee refleta ba solidariedade social naturalmente tula lisuk liman ba malu, koidadudu malu hanesan humanu lolos iha tempu saide deit,mate karik mate tesik ba, kiak karik kiak tesik ba, maibé susar ba ami atu husik liman los ba malu no ida nee refleta ba kultura husi vizavo sira.

FHTL nia aktividade edukasaun popular nundar meios ida atu kontrobui ba povo RDTL liu husi kapasitasaun hanesan kursus (lian ingles no prtugues), formasaun lideransa, saude publika no agrikultura ho gratuita iha area rurais no urbana, esperitu sira nee nundar eransa no obra asuwain luta nian la sura kolen, la sukat distansia maske la ho kutansia soldadu pronto ba RDTL. Vontade sira nee se ita konsidera ba edukasaun ohin loron, bele tau hamotuk matenek, badaen rekursu hodi sai movimentu eduksaun popular komunitariu neebe ke forte bele hamosu mudansa radikal iha komunidade sustentavel no saudavel.

Forsa Humanista Timor-Leste nafatin banati no promove tuir ideas ukun rasik-an, sai paralelu auto sufisiensia ba kominidade saudavel entermus koneisementu indepedensia, nunee fira katak libertasaun povo FHTL mos kontribui ba dezenvolvimentu social no uza rekursus auto sufisiente  hodi tulun malu nundar humanu pronto sai rai metan ba dezenvolvimente.

Hare ba prinsipiu pontu de ordem, FHTL halo buat ida, la ho buat ida no la iha buat ida, deside an marsa edukasaun popular no festa edukasaun popular kada tinan haleu minicipiu sira iha Timor. Maske ema barak tenta atu muda konsentrasaun FHTL, maibé FHTL nafatin konsentra iha nia vizaun no misaun ba libertasaun povu maubere brani ba ita hotu, moris diak ba jerasaun tuir mai.

Fini FHTL buras dadauk ona iha baze mesmu ke laduk iha inflensia boot, maiba hanesan ai-tarak sempre sona elefante nia ain, signifika katak humanista iha ona baze social neebe iha nivel baixo asaun iha kampo no hirak nee nundar orbrigasaun moral ba kontribuisaun iha kontrusaun estadu no konstrusaun karakter voluntariu nasionalizme. FHTL dezafia no konsensiliza nafatin ema barak hadaet esperitu karakter voluntariu popular livre husi sistema estrutural, konserteza fin ba estadu no nasaun. 

Ikus liu atu remata, hametin, haburas no hasae esperitu voluntariu iha epoka foun ho otas nurak hodi haburas ideas humanizmu. Se dei nundar Timor oan presiza tau atensaun ba esperitu voluntariu kultura solidaridade hanesan dalan ba kontrusaun karakter nasionalizmu isin no klamar nundar Timor oan.

Voluntariu mak rai metan ba dezenvolvimentu.

 kee we matan ba jerasaun foun no la husik mata wen ba jerasaun foun.

Ema ida seidauk matenek wainhira seidauk fahe nia matenek ba jerasaun foun.

Se ó hadomi Timor, lao ba Timor no Hamotuk ita koidadu Timor. 

Forsa humanista Timor-Leste la halo proposta, la iha duador husi internasional, nasionl no lokal maibe FHTL so iha deit esperitu voluntarizmu.


Hakerek Ideas Kolektivu Husi membru FHTL.


UM ARTIGO DE APRECIAÇÃO

Artigu refere hakerek husi belun diak Romeo Verdial ne'ebe envia ba ha'u iha horseik loraik sobre saida mak ha'u ho ha'u ni...