Showing posts with label dada fila ba bolsu. Show all posts
Showing posts with label dada fila ba bolsu. Show all posts

Thursday, November 17, 2022

DEZENVOLVIMENTU DUDU LA BA NO DADA FILA BA BOLSU

Estrada diresaun Maliana vila ba posto Cailaco no tembus ba Ermera-Hatulia
Estrada Diresaun Maliana Vila ba posto Cailaco no tembus Ermera-Hatulia


Dalan seidauk di'ak maibé deputado/a sira hakarak sosa uluk kareta ba sira nian an, la hatene kareta ne'e oinsá mak bele halai serake estrada a'at? Konserteza katak estrada a'at hela maibé nafatin hola kareta pajero sport foun, kareta halai la to'o tinan a'at fali ona. Kuandu kareta a'at presiza halo manutensaun ho gastu osan ne'ebé bo'ot, karik la halo ona manutensaun mak deputado/a sira leilaun ho folin naton. Nune'e lejislasaun foun deputado/a sira uza OGE hodi sosa fali kareta pajero soport foun ho folin ne'ebé karun. Kontinua gasta osan povu nian ba sira nia privelejio. Estrada mak di'ak mos kareta foun la bele sosa tanba la'os nesesidade ba deputado/a sira. Kareta sosa primeriu no segundu lejislatura sei bele uza maibé deputadu/a no administrasaun PN la hatene halo jestaun hodi leilaun tiha kareta husi primeiru to'o kinta lejislatura. Iha sextu lejislatura mos deputadu/a sira atu halo leilaun tan hodi sosa fali kareta foun ba Deputado/a setimu lejislatura.

Deputado/a sira argumenta katak sosa kareta pajero sport foun nia objetivu mak atu halo aktividade fiskalizasaun iha baze, mais rezultadu fiskalizasaun ne'ebé kada tinan sira halo iha baze la iha rezultadu. La iha rezultadu tanba la iha mudansa signifikativu ba povu nia moris iha baze. Objetivu husi fiskalizasaun mak oinsá atu haree OGE ne'ebé kada tina Parlamentu Nasionál aprova liu husi deputado/a sira ba governu atu ezekuta fó duni mudansa signifikativu ba povu ka la'e? Durante ne'e governu halo ezekusaun OGE la fó mudansa signifikativu ba povu, nune'e deputado/a sira tenke halo opozisaun ne'ebé mais forte ba governu ne'ebé ezekuta OGE la fó benefísiu ba povu. Maibé buat hirak ne'e la kontese iha Parlamentu Nasionál. Situasaun mais ironiku liu mak Deputadu/a sira uza OGE hodi sosa kareta foun kada tinan 5 no kareta hirak ne'e la ba halo aktividade fiskalizasaun maibé uza hodi tula familia sira iha loron feriadu.

Kuaze estrada la'os de'it iha Postu Cailaco mak kondisaun a'at, maibé maioria iha Timor laran tomak estrada kondisaun grave tebes hanesan estrada husi nasional ba municipio, municipio ba postu, postu ba suco no suco ba aldeia. A'at liu tan mak estrada iha sidade Dili mos ladauk hadi'a hotu.

La'os de'it estrada mak a'at eh la hadi'a husi aprovasaun OGE kada tinan, infrastura sira seluk mós dudu la ba no dada fila ba bolsu (dezenvolvimentu dudu dada). La'os de'it infrastura mesak mak dudu dada maibé seitor sira seluk hanesan seitor produtivu (Agrikultura no turizmu), edukasaun no saúde mos sai dezenvolvimentu dudu la ba no dada fila ba bolsu. La hatene OGE sira ne'e sulin ba hotu ne'ebé? Resposta, OGE sira ne'e barak liu sulin ba hotu direitu privelejio (lei privelejio) sira ne'ebá mak ukun nain sira kria, mak hanesan osan perdiam, osan ba konsulta iha rai liur, osan pulsa, Lei pensaun vitalisa nst ne'e mak korupsaun legál.

Konsekuénsia lójika no nalar pemikir deputadu/a nian la la'o no inkapasidade. Órgaun tubuh deputado/a sira nian ne'e sai defisiénsia hotu. Deputado/a balun hatete katak Parlamentu Nasionál sai hanesan segundu órgaun soberania, kuandu sira la sa'e kareta pajero sport foun, la iha osan perdiam, la iha osan pulsa, moras la ba konsulta iha rai liur, la iha lei pensaun vitalisa no demostrasaun la do'ok 100 metrus mak diginidade estadu nian monu, sira nia hanoin ne'e ita konsidera cacat lójika.

Dignidade estadu ni'an monu, wainhira akontese mal-nutrisaun, povu la asesu ba infrastutura, edukasaun no saúde, tratamentu justisa ne'ebé la iguál no tramentu dezenvolvimentu la justu no dignu ba povu, ida ne'e mak halo estadu nia dignidade monu.

Cacat lójika ida tan maka intervensaun husi deputadu UDT hodi halo halo separasaun no klase ba povu iha estadu RDTL ida ne'e, nia intervensaun dehan nune'e "sidade oan no foho oan" atu dehan katak liafuan ida sidade oan ne'e hanesan ho lia-fuan kapitál oan. No lia-fuan kapitál oan katak ema iha osan (osan na'in), osan ne'e sira halo akumulasaun riku-soin komún ho meuis oioin (korupsaun legal) hanesan deputado/a sira halo dadaun iha PN.

Foho oan sentidu katak ema sira ne'ebé hela iha foho no husi foho mai hela iha kapitál ka sidade. Babain foho oan sira mak susar atu hetan osan (kapital) no foho oan mos susar atu asesu ba infrastura, edukasaun, saúde, justisa ne'ebé justu no dignu.

A'at liu tan mak deputadu UDT haruka ita foho oan atu adapata tuir kapital oan. Ita foho oan konsiente hodi la adapta tuir kapitál oan (osan nain), hanesan deputadu sira paratika korupsaun legal. Ita foho oan konsiente hodi kontra no luta hasoru meius ne'ebé sira uza hodi halo akumulasaun kapitál (osan) no fó riku ba sira nia-an, familia no grupu.

Ita kontinua hakerek, tanba hakerek parte ida husi demostrasaun no manifestasaun ba ema sira ne'ebé prátika injustisa sosiál.

Unifika ita nia forsa hodi kontra desizaun ukun-nain nia ne'ebé la fó moris di'ak ba povu.
A Luta Continua.

Hakerek husi kalisubun

UM ARTIGO DE APRECIAÇÃO

Artigu refere hakerek husi belun diak Romeo Verdial ne'ebe envia ba ha'u iha horseik loraik sobre saida mak ha'u ho ha'u ni...