Monday, September 26, 2022

PRESPETIVA KONA-BA DEZENVOLVIMENTU NASIONAL IHA KONTESTU DEMOKRASIA

 

Foto husi Google

Prespetiva husi Artigu simples ida ne'e, bazeia duni ba kontestualizasaun sistema demokrasia iha Timor-Leste, tanba pratika sistema demokrasia so validu de'it iha momentu partidu polítika sira halo kampaña no povu sira ba tuir elisaun (fo votus ba partidu politiku sira), depois situasaun hirak ne'e liu tiha dezenvolvimentu nasional nakfila sai fali dezenvolvimentu ukun-nain hariku-an, familia no grupu. Hehehehehe! la presiza tan husu ba ha'u, tanba-sa artigu ne'e la mensiona dadus/data konba  ukun-nain, familia no grupu nain hira mak harikun-an? Maibe artigu ne'e simples atu ko'alia faktus no realidade ne'ebe akontese iha Timor. Iha sorin seluk artigu ne'e atu halo ensaiu ba avaliasaun sistema demokrasia iha Timor.

Konsikeunsia lojika hosi sistema demokrasia mak nune'e; ukun-nain eh elit sira bele halo lei tuir sira nia hakrak hodi bele benefisia ba sira nia-an), maske di'ak ka a'at husi sira nia ukun! Hakarak ka la-koi tinan lima povu tenke vota fila fali. ohhhhh! nune'e ka demokrasia ne'e?

Resposta badak dehan; hehehehehe demokrasia mak nune'e duni. 

Demokrasia nu'udar sistema ida ne'ebe fo liberdade ba ema hotu atu partisipa iha desizaun politika nasaun ida nian. Sistema ne'e inkluzivu ba sidadaun hotu atu determina ninia hakarak no esperansa liu hosi elisaun direita no indereita. Povo mak nu'udar autor prinsipal ba dezenvolvimentu nasional, liu hosi liberdade hili eh mahilik. Demokrasia ida ne'ebe Timor-Leste adopta atu akumula sidadaun hotu nia direitu ba dezenvolvimentu rai laran. Povo mak pilar prinsipal ba destinu nasaun ninian. Maibe, iha realidade povu nia dereitu lakon le'et tanba sira nia reprezentante ne'ebe ukun iha Prezidente,Governu no Parlamentu Nasional nakfila-an ba parazita (parasit). Parazita tanba aproveita benefisiu hosi povu nia fiel politika no haluha tiha povu iha areas remotas. ukun-nain balu aproveita goza povo nia dereitu ba intrese privadu no halo gostu-an. Ezemplu ba ida ne'e, mak media sira anunsia beibeik problema sosial (injustisa), problema infrastura, ekonomia, edukasaun no saude ladauk rezolve hotu maske ita ukun-an tina 20 ona. Maibe ukun-nain sira gosta kria lein hodi hetan priveleziu iha sira nia ukun (pensaun vitalisa no lei sira seluk ne'ebe benefisia de'it ba sira). Nune'e, ida ne'e mak konsikuensia lojika hosi sistema demokrasia, no demokrasia atraves ho liberdade hamosu inklinasaun hodi halo tuir ida-idak nia vontade, hahoris mal-adminostrasaun no injustisa iha seitor oin-oin.

Kbiit demokrasia nian mai hosi povu, maibe povu sai fali vitima "hosi povo ba povo maibe la fila ba povo" (iha tendensia korrupsaun no jere orsamentu seidauk atinje dezenvolvimentu ne'ebe sustentablidade ba povu atu moris di'ak, projeitu barak mak la iha kualidade, edukasaun no saude diak ba povu, iha sistema imparsialidade no intrese privadu a'as liu intrese povu, nsst). Nasaun ida bele sia kiak liutan bainhira reprezenta povu lakon konxiensia katak sira lori aspirasaun povu nian no atu servi ba povu. se karaik konxiensia ida ne'e lakon iha ukun-nain sira, maka nasaun bele falla tanba la konsega halo mudansa ba povu nia moris. Dezvantajen ne'e bele hamosu tendensia 'lakon konfiansa' hosi povu tanba povu nia mehi ba Timor-Leste atu sai welfare state (nasaun ne'ebe moris di'ak) sai falla (gagal) (sita hosi John Rawls,1971). Problema atual seluk mak virus korupsaun naklekar tiha hanesan gurita iha nasaun RDTL nia laran. Virus ne'e sai obstakulu bo'ot ba 'ro' RDTL ne'ebe lidera husi ukun-nian ka elit sira. kuandu volume laloran korupsaun aumenta bo'ot ba bei-beik, ro bele mout iha tasi laran ka la'o sem destinu. ida ne'e preokupasaun bo'ot ba sistema demokrasia ne'ebe dalaruma  hakiak fini ne'ebe a'at. Fini ne'e kuandu la soe eh hasai bele estraga mos fini sira seluk. Nune'e mos, mentalidade negativa sira ne'e kuandu la iha mudansa, Timor-Leste sei monu ba demokrasia "injua" (kejenuhan demokrasi).

Plato  (29-347) no Aristoteles (384-322) la-aseita demokrasia nu'udar sistema governasaun ne'ebe di'ak. Filozofu bo'ot Gregu antigu ne'e koloka demokrasia ba sistema ne'ebe a'at liu entre sistema sira seluk. Razaun mak sistema ne'e fo oportunidade ba ema hotu atu ukun nasaun ida, maske ema ne'e la iha kapasidade. Sistema ne'e la-lori povu sai husi problema moris, maibe aumenta tan naha sofrimentu ba povu tanba lideransa balu la-hatan ba kriteriu lideransa nian, ida ne'e bele dehan lideransa tryout (percobaan no bele mos coba-coba), ne'ebe sei hamosu risku bo'ot ba dezenvolvimentu nasional. Lideransa ho tipu hanesan ne'e, iha mentalidade money oriented (yang penting duit) la'os commun good oriented (ba ema hotu nia di'ak). Lideransa ne'ebe di'ak mak iha balansu entre ablidade akademia, karismatika, hakuak ema hotu, espiritu nasionalizmu, dedikasaun no sakrafika-an ba povu nia di'ak (lideransa alturistika). Atu hetan tipu lideransa hanesan ne'e presiza tempu no tenke forma agora. Karakteristika lideransa hanesan ne'e mak sei sobu mentalidade oportunista no koruptor ne'ebe haksubar-an iha liras demokrasia.

Korupsaun la'os de'it foka liu kona-ba aspetu finansas maibe liafuan korupsaun akumula buat lobuk. tipu jeral korupsaun mak tuir mai ne'e; konvensional (figura publiku ida fo benefisiu-an ho poder ne'ebe nia asume), prespetiva ekonomia (benefisiu-an ho maneira esplorasaun ba rekursu ekonomia), no prespetiva sosial (aktus ne'ebe fo benefisiu ba-an rasik, familia, kolega no grupu). efeitu seluk hosi korupsaun hamosu numeru dezemregu ne'ebe a'as tanba jerensia no alokasaun orsamentu anu fiskal "la-sufisiente" atu harii kamu traballu. Bainhira numeru dezempregu aumenta a'as ba bei-beik no estadu la-konsege romove moris  di'ak (wellbeing) ba nia povu, sei mosu risku oi-oin hanesan; prostituisaun, droga, grupu ilegal, atan ba malae, violensia, nsst..) buat sira ne'e hotu impaktu hosi mentalidade korupsaun iha sistema demokrasia nia laran.

Tipu korupsaun ne'ebe mensiona iha leten, eziste maka'as ona iha nasuan RDTL tantu iha instituisaun publiku no privadu. Nu'udar sidadaun ne'ebe hadomi Timor  tenke iha espiritu kritiku atu bele tane a'as transarensia no justisa ne'ebe justu iha rai laran. objetivu husi espiritu kritiku mak atu povu ne'ebe sakrafika-an tomak ba libertasaun patria ida ne'e bele hetan moris di'ak ho dignidade umanu/a. Fiar katak ita hotu lakoi hatun dignidade Timor nian iha palku internasional, tan deit kostume habokur-an no stigma negativu sira seluk. moris ho dignidade mak moris iha justu, transparensia, pro-sosial, hatene-anfo vantajen ba valor umanu/a, sai protogonista iha prosesu dezenvolvimentu, no to corruption and yes to develoment (la'e ba korupsaun no sim ba dezenvolvimentu), reseitu ema seluk nia direitu, hamenus atanizmu, no sai na'in ba-an rasik. atu realiza asetu sira ne'e, otomatikamente Tomor-Leste sei sai sentru paraizu ba povu no mundu tomak sei dehan libertasaun patria no povu ita konkista duni.

kritiku ne'e nu'udar preokuoasaun ba situasaun iha baze. Povu halerik ba moris di'ak maibe ukun-nain balu la iha konxiensia atu hatan ho asaun konkretu. Demokrasia la'os de'it hakilar iha tempu kampana no promesa oin-oin maibe presiza realiza (you do what you preach). Demokrasia mos la'os atu hakiak mentalidade kapitalista ho intensaun material maibe presiza atende saida mak povu hakrak, tanba ukun ne'e mai hosi povu. Demokrasia la'os forma ukun-nain atu hanehan  maibe atu dada sai povu hosi sofrementu no injustisa nia laran. Demokrasia mos la'os atu forma mentalidade sai patraun maibe sai servi nain ba povu, tanba buat hotu ne'ebe existe iha nasaun ida ne'e povu nian. Povu mak fo ukun no desizaun iha povu nia liman. tan ne'e, atu hetan konfiansa nafatin hosi povu ukun-nain presiza iha transformasaun mental noa tau a'as intrese nasional iha intrese privadu nia leten. Hamenus dezenpregu no kria kamu traballu iha seitor oi-oin, nu'udar indikasaun susesu ba ukun-nain ida. Atu realiza pontus hirak ne'e, ita hotu presiza dehan "la bele korupsaun", tanba korupsaun nu'udar moras kroniku ba nasaun RDTL. Maski nune'e, Timor-Leste iha ona Komisaun Anti Korupsaun (KAK) maibe sei iha NIVEL ANTI KORUPSAUN SEIDAUK KOMBATE KORUPSAUN. Povu sei heintan KOMBATE KORUPSAUN (K-3), tanba bainhira kombate korupsaun sei kombate mos kiak.

Saudasoens Revolusinariu

hakerek husi; Kalisubun

      

No comments:

Post a Comment

UM ARTIGO DE APRECIAÇÃO

Artigu refere hakerek husi belun diak Romeo Verdial ne'ebe envia ba ha'u iha horseik loraik sobre saida mak ha'u ho ha'u ni...