Thursday, May 6, 2021

LIDERANSA LORI SIRA POZISAUN HODI HALO ASAUN OBRIGATORIU (SISTEMA DITADURA) PERKOSA DEMOKRASIA

Hakerek husi
Naran    : Natalino de Jesus
Eskola    : Universidade da Paz
Fakuldade    : Ciensia Sosiais e Humanas
Depertamentu   : Relasuan Internasional

Timor-leste hahu nia restarasaun indepedensia  iha loron 20 fulan maio tinan 2002. No deklara ba mundu tomak katak Timor-Lste livre ona husi kolonizasaun no okupasaun ilegal. Povu tomak hili sai hanesan nasun Republika Demokratika de Timor-Leste (RDTL).  Hahu husi restaurasaun ne’e rasik mak iha lider orgaun sobrania sira hatur ona iha baze legal ho naran Konstituisaun da Republika Demokratika de Timor-Leste (KRDTL) mak sai hanesan lei inan hodi  regula no fo dalan ba sidadaun Timorense atu bele tuir dalan Demokratika lolos hodi bele halo atividade  ne’ebe mak bele fo benefisiu ba povu rai doben RDTL.

Artigu 1 (Repúblika)

1) Repúblika Demokrátika Timór-Leste katak Estadu ida-ne’ebé demokrátiku, soberanu, ukun-an no ida-mesak, hari'i hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris idaidak nian.

Artigu 2 (Soberania no konstitusionalidade)

1) Soberania haktu'ur metin iha povu , ne’ebé hala’o soberania ne’e tuir Lei-Inan haruka.

2) Estadu hakruuk ba Lei-Inan no lei-oan sira.

3) Lei-oan sira no hahalok seluk tan hosi Estadu no kbi'it autoridade lokál sira-nian foin sai válidu wainhira sira la’o tuir duni Lei-Inan haruka.

4) Estadu rekoñese no valoriza norma no lisan rai-Timór nian ne’ebé la’ós kontra Lei-Inan no mós lejizlasaun seluk tan ne’ebé ko’alia kona-ba direitu ne’ebé mai husi lisan no toman. 

No mos Artigu 6 (Objectivu Estadu nian)

Estadu nia objetivu fundamentál sira maka ne’e:

a) Defende no garante nasaun nia soberania;

b) Garante no promove sidadaun sira-nia direitu no liberdade fundamentál, no respeitu ba Estadu nia prinsípiu kona-ba direitu demokrátiku;

c) Defende no garante demokrasia polítika no partisipasaun populasaun nian kona-ba rezolusaun problema nasionál sira;

d) Garante dezenvolvimentu ba ekonomia, ba progresu siénsia no téknika;

e) Harii sosiedade ida-ne’ebé hatuur iha justisa sosiál, hodi hakiak sidadaun sira-nia moris di’ak ba isin no ba klamar;

Covid-19 hanesan Virus ida ne'ebé Global Mundu Preokupa Tamba ne'e Nasaun hotu-hotu Halo Relasaun Bilateral , Rejionál no Multilater atu halo Kombate ba Virus Covid-19. Kompresaun ba virus korona Tuir OMS, virus korona hanesan família bo'ot ida ne'ebe bele kauza moras iha animál ka ema. Iha ema, virus koronativu oin-oin kauza infesaun respiratóriu sira, hahú husi tempu malirin baibain to'o moras maka'as, hanesan Médiu Oriente Respiratory Syndrome (MERS) no Severe Acpiratory Syndrome (SARS). virus korona foin lalais ne'e kauza moras ida ne'ebé OMS hanaran moras koronavírus 2019 (Covid-19). Koñesimentu kona-ba Surtu Covid 19 ne'e mak moras hada'et ne'ebé kauza husi vírus corona. Moras foun ne'e ita la hatene molok surtu ne'e mosu iha Wuhan, Xina, iha fulan-dezembru tinan 2019. Agora surtu Covid-19 ne'e nudar pandemia ida ne'ebé afeta nasaun barak iha mundu tomak, ne'ebé infetadu ona ema liu millaun 16.5 no mate ona liu 645,000 iha mundu tomak Tuir dadus husi OMS.

Pandemia koronavirus sai hanesan emerjénsia mundiál ne'ebé a'at liu, ne'e ita hasoru ona sintoma COVID-19 nian Tuir OMS, hatudu sintoma sira ne'ebé komún liu kona-ba COVID-19 maka: isin manas, me'ar maran, biar sintoma sira seluk ladún normál no bele afeta pasiente balun: moras no sente moras ne'ebé sai hanesan hena moras ne'ebé labele da'et tanba kakorok moras ka i'is la diak. "Sinais hirak ne'e baibain moderadu no gradualmente komesa menuz. Ema balun ne'ebé infetadu ho sintoma klot tebes," dehan WHO.

Bajeia ba Vírus Covid-19 mak Estadu Timor-Leste Preokupa no halo Prevesaun, hamutuk ho nia Sidadaun hotu luta kontra hasoru Virus Covid-19. Tuir. Regulamentru ne'ebé Mak WHO hasai. Bajeia ba  Implikasaun hirak ne'e hotu mak lori Povu Timor-Leste senti hahu Husi Ukun an to'o iha Situasaun aktual Agora Senti la Liberdade iha Estado RDTL🇹🇱🔞

iha Referensia Livru Revolusaun Demokrasia sita Pontus importante balun; “Poder Universal Espiritu no Valor Universal Reprezenta Dalan Demokrasia; Apresiasaun ba umanidade, Justisa, Honestidade, Liberdade no Dame”🤔

Maibé realidade povu senti Diferente Lideransa Sira nia Asaun iha Situasaun Aktual🤔

Modelu; Timor-Leste mós sei sai Referensia ida tan Hanesan ho Estadu Myenmar (Sistema Ditadura Militár), se wainhira kontinua Obrigatoriu ba nia Sidadaun sira (Sistema Ditadura) hanesan Ukun na'in sira husi Lideransa VIII Governu jilid II hamutuk Partidu 3 (FRETILIN, PLP no KHUNTO-Maioria Parlamentu Nasional Agora) ho PNTL ne'ebé mak Lidera Husi Komandante Jerál Faustino da Costa. Husi Obrigatoriu ne'ebé mak Governu dekreta iha Lei SS nian, Tuir Dalan Demokrasia Governu Rasik la Valoriza Dalan Demokrasia hanesan pontus hirak ne'ebé Sita ona Iha Leten katak Justisa la Vale ona ba ema boot sira, la honestidade, la liberdade no Dame sei la Akontese Tamba Lideransa sira nia Ambisaun ho EGO Hafahe Relasaun.

Husi Lei inan KRDTL Hakerek Mómos hahú husi artigu 1 to'o 170 laiha Lei ida mak Obriga Nia Sidadaun ho Maneira Ditadura, Konfuzaun ba lideransa Ejekutivo Lejislativu la iha Kapasidade atu Halo Analizasaun Politikus halo Komparasaun ba lei inan ne'ebé Konsagra ona iha KRDTL seraque Sidadaun fiar Lei Inan ne'e ka fiar ba Lei Oan ne'ebé Hamosu Duvidas?

Produs Lei Oan barak maibé Laiha Apar ho Kondisaun ho Situasaun natureza Timor-Leste Nian hamosu Lei Oan Barak tanba iha Interese Pesoal, Grupu nian la'ós Mosu Tamba Interese Komún 🚷

Keta lori Poder Uza Politikus hodi Perkosa Demokrasia👍🏻

Aristotle nia teoria polítika ne'e esforsu ida ne'ebe sidadaun sira foti atu realiza Interese ba komun nian.

Oinsá Povu fo Apresiasaun ba Governu nia Responsabilidade maibé Povu Nafatin Iha Sofrimentu Nia Laran.

Hino Nasionál Pátria² 🇹🇱 

Terra Livre  Povu Livre 

Maibé Tamba Sah Ha'u Nain ba Timor 🇹🇱 Nafatin Kontinua la Livre iha Ha'u Rai Lulik RDTL 🇹🇱🤔

Problem?

Reaction?

Solution?

“:Amu Papa Nia Liafuan Hatete Katak labele Fo Fatin ba Grupu Mafioso sira atu Aproveita Covid-19 ne'e hodi Manán sira nia Interese” 🔇

Problema Estadu Nian Konta mós ho Povu atu fo Apresiasaun ba Governu nia Responsabilidade ho Interese Estadu nian maibe keta halo Povu nafatin iha Sofrimentu nia Laran.

Lori le’e nain sira nia hanoin atu halo analizasaun ba Diferensia Ideas entre Líderansa Rua Husi Timor-Leste ho Indonézia.🇹🇱🇮🇩

1. PM Timor-Leste (Sr. Taur Matan Ruak) Hatene Tamba Covid-19 Dezenvolvimentu Paradu🇹🇱

2. Tuir PR Indonézia (Sr. Jokowidodo) Nafatin Implementa EE maibé Dezenvolvimentu Rai laran kontinua La'o🇮🇩

Husi Problema Hirak ne'ebe mak hakerek na'in sita ona Iha Leten, ho nune'e hakarak atu sujere ba Autoridade Sira ne'ebe mak iha Komepetesia boot hodi Foti Desizaun tenke iha Aprosimasaun no konkordansi entre Líderamsa ho Sidadaun hodi foti Desizaun  ida ne'ebé Kolektivu; Profesional, Kredivel, Justu, Justisa hanesan, Honestidade no hanoin ne'ebé ke ema hotu Satisfas no Dame iha Nasaun Demokrátika RDTL🇹🇱. No atu Sujere ba Lideransa Sira labele Uza Sistema lideransa Autokratiku tamba uluk Avo no Paí Mãe balun prontu mate no oferese sira nia isin no Ran fakar ba rai hodi Ohin loron Nasaun ne'e Livre hanaran RDTL tamba ne'e husu ba Ukun Nain Sira presiza Estuda tan no analiza Fila fali hodi halo Refleksaun ba Sistema Demokrasia ida Agora.

 

No comments:

Post a Comment

UM ARTIGO DE APRECIAÇÃO

Artigu refere hakerek husi belun diak Romeo Verdial ne'ebe envia ba ha'u iha horseik loraik sobre saida mak ha'u ho ha'u ni...