Saturday, April 24, 2021

Sistema Edukasaun Falla iha Covid-19

Fontes: Foto Foti Husi Google

Importante tenki halo investimentu sériu ba eduksaun ho kualidade tuir extanderizasaun internasionál (longu prazu). Fó subsidi ba estudante la granitia kualidade edukasaun, bele hatete situasaun ne'e kurtu prazu.

Oinsá atu implementa sistema ida ne'ebé di'ak, nune'e estudante hahú husi infantìl to'o ensinu superiór, bele iha aprendizajen ne'ebé di'ak maské EE no SS. Ida ne'e mak preoridade ba situasaun agora hodi fó impaktu pozetivu no mudansa tuir situasaun Covid-19, liliu iha EE no SS, maibé governu la halo mudansa tuir espetativa situasaun agora.

La bele Deskuti de'it fó subsidi ba estudante, ida ne'e la fó impaktu pozetivu ba prosesu aprendizajen no konesimentu estudante nian maibé tenke deskuti sistema kuriklum ne'ebé di'ak, hodi fó alternativu ba prosesu aprendizajen estudante nian  iha EE no SS ho situasaun pandemia covid-19.

Situasaun pandemia Covid-19 nune'e gobernu hamosu EE no SS besik Tinan ida ho balun, maibé governu liu husi ministéiru edukasaun, ministeiru ensinu superior eh parlamentu nasional lada'uk deskute hodi fo alternativu ida ne'ebé efetivu no efisiente ba prosesu aprendizajen Estudante nia hahu husi infantil to'o ensinu superior. Misnistériu Edukasaun konsege implementa progrma "eskola ba uma" maibé progrma ne'e la efetivu no efisiente ba Estudante nia prosesu aprendizajen tamba estudante balu hela iha área rurais (la iha TV, la eletrisidade, la Telefoni, la iha rede internét, no la iha livru) ho kestaun hirak ne'e prejudika estudante nia prosesu aprendizajen iha programa "eskola ba uma". Progrma hirak ne'e prioridade liu ba ema ne'ebé iha kapitál (modal), ida ne'e hola parte ba konseitu edukasaun kapitalizmu nune'e hamosu diskriminasaun ba humanu ne'ebé la iha kapitál (modal). Teoria Paul Ferreira mós hatete edukasaun kapitalizmu ne'e paz parte ba explorasaun.

Tuir edukasaun popular ne'ebé durante ne'e Forsa Humanista Timor-Leste implementa mai ho nia prinsipiu no filozofia "edekasaun tenki hanesan ba ema hotu", la iha diskriminasaun husi ema ba ema. Sé kuando iha ona diskriminasaun mak iha ona intrese husi groupu elit (klase alta), do que intrese povu ai-leba (klase baixu).

Situasaun pademia Covid-19 nune'e Gobernu hamosu rezolusaun EE no SS, hetan aprovasaun husi Parlamentu Nasional no dekereta husi Prezidente da Repúblika nune'e fó inplikasaun ba sistema Edukasaun mais falla liu, tambá antes ne'e la halo preparasaun iha Tinan hira liu ba. Ho situasaun pandemia Covid-19 estudante abandona sira nia aprendizajen to'o tempu exame ba simu deit kertas ne'ebé forma ho perguntas (importantete fó resposta ba kertas nune'e bele naik klas). Situasaun ida ne'e la forma estudante atu sai Krìtiku, kreativu, analítiku, produtivu no inovativu. 

Husi artigu simples ida ne'e, hakerek nain la halo auto defeza ba opozisaun no la halo mós auto defeza ba governu, maibé hahù kedas primeiriu governu konstitusionál to'o VIII governu konstitusionál la halo investimentu sériu ba Edukasaun

Hakerek husi  Kalisubun

#Edukasaun_falla_iha_Covid19

Monday, April 19, 2021

KUDA AI-HORIS HORTIKULTURA UZA HIDROPONIK



A. Introdusaun

Hidroponik sai hanesan kultura ida ne'ebé kuda ai-horis uza deit be'e no la uza rai ka lahan  ne'ebé mak luan. Kuda ai-horis uza sistema hidroponik la dun presiza be'e ne'ebé mak barak no rai ka fatin ne'ebe luan. Sistema hidroponik presiza uza be'e ne'ebé mak efisen.

Hidroponik ho lia fuan (Inggris; hydroponic), no mai husi lia fuan  Yunani  hydro  nia signifika katak  "be'e"  no  ponos  nia signifika katak  "servisu" hidroponik mos sai hanesan  sailless culture ou kultura ai-horis   ida ne'ebé kuda uza deit be'e no kuda la presiza rai, sai hanesan parte ida mos husi media ai-horis (soilless).

Intendimentu hidroponik mós iha tékniku ne'ebé presiza kuda ho didi'ak, no ai-horis mós presiza nutrisaun ne'ebé diak no subsiente, husi intendimentu ida ne'e ita hare téknika ne'ebé mak kuda tuir sistema hidroponik no ita ema presiza tau pupuk ba ai-horis ne'ebe mak kuda tamba ai-horis  presiza nutrisaun ne'ebé mak diak hodi bele halo mudansa ba nia an no sai bo'ot. Ai horis ne'ebé mak kuda sempre moris ho diak wainhira nutrisaun (adubus organiku) ne'ebé ita fo subsiente.

Kultura ai-horis ne'ebé uza sistema hidroponik katak kuda ai horis la uza rai ka lahan uza deit be, hakerek iha buku ida ho titulu  Sylva Sylvarum  no ema ne'ebé mak hakerek naran  Fransisco Bancon  hakerek iha tinan 1627 buku ne'e hakerek iha tinan ida depois nia mate. Téknika kultura ai-horis no be'e sai hanesan peskiza ida ne'ebé popular iha tempo ne'eba to'o agora, iha tinan 1699 John Woodward koko halo mudansa ba kultura be'e ho spearmit, nia hetan duni no lori ai-horis nia fontes husi  be'e ne'ebé kontamina ho nutrisaun halo ai-horis moris diak liu, ai horis sira ne'ebé uza be'e no rai. Komodite ne'ebé mak uza hodi halo kuda iha terreno mak hanesa modo mutin, kankun, alfase, tomate no komodite sira seluk.

Nutrient film techin (NFT), sai hanesan tipo especial ba hidroponik, ne'ebé primeire ves mosu iha nasaun Inggris iha tinan 1960 no sai konesidu liu iha tinan 1970, hanesan aktividade komersial. Baze konsietu NFT sai hanesan metode kultura ba ai-horis ho nia abut, moris depende ba dalas nutrisaun ne'ebé halo sirkulasaun, no ai horis moris presiza be'e, nutrisaun ho oksigen neebe mak barak (Dr. A.J Cooper di Glasshouse Crops Research Institute, Littlehampton, Inggris 1960).

Ai-horis ne'ebe mori iha dalas polyethylene ho nia abut hoban iha be'e laran ne'ebé enxe larutam nutrisaun no halo sirkulasaun beibeik ba beibeik ho makina bomba. Fatin ne'ebé enxe larutan nutrisaun, ai-horis moris aumenta ba beibeik ho larutan nutrisi  no styeofoam. Ai-horis nia abut mos presiza oksigen atu nune'e ai-horis mos moris  normal.

Iha valor ne'ebé diak uza NFT, iha parte seluk mos fasil atu halo kontrola ba ai-horis ne'ebé mak moris, no fasil ai-horis atu hetan lalais be'e. Ai-horis ne'ebé presiza nutrisaun ho konsentrasun larutan nutrisaun fo tuir ai-horis nia tinan no tipu ai-horis nian, presiza hare ba ai-horis nia periode ne'ebé moris lalais ka kleur, mais diak halo pratika eksprimen ho variavel, no halo kontrola ba ai-horis atu nune'e ai-horis moris ho diak no hasa'e produsaun high planting density.

B. Equipamento ho Material

Antes atu kuda ai-horis tuir sistema hidroponik prepara Equipamento ho material  mak hanesan tuir mai ne'e; 

1. Agua mamuk

2. Kafé kulit

3. Rai henek bele mos uza esponza ne'ebe aat no

Paralon masa

Prosesu halo;

1. Uza tiduk oan tesi aqua mamuk halo kotu ho nia altura 11 cm.

2. Uza pregu tu halo kuak ki'ik ko’an iha aqua nia kidun, atu nune'e be'e ne'ebé mak rega bele sai no modo nia abut bele foti nutrisaun neebe mak iha akuak ida ne'ebe kalsu iha okos.

3. Sunu kafé kulit halo motuk.

4. Mistur hamotuk rai henek ho kafé kulit ne'ebé sunu tiha ona, nune'e rega ba áqua mamuk ne'ebé prepara tiha ona.

5. Bibit fini ne'ebe mak prepara tiha ona.

Fontes; foto foti husu google



C. Plantio (kuda)

Bibit modo mutin nia musan ba raihenek ho kafe kulit sunu ne'ebé prepara tiha on iha áqua, bibit modo mutin musan 2 ka 3 ba aqua neebe mak prepara tiha ona nune'e rega.

D. Manutensaun;

1. Rega

2. Fo adubasaun anorganika

E. Fo Adubus Anorganika

Tau nutrisaun ba ai-horis ne'ebé ita kuda tamba ai horis ne'ebé ita kuda uza sistema hidroponik no ai-horis nia moris grantia de'it  ba nutrisaun ne'ebé mak ita fo. Nutrisaun ne'ebé mak atu tau ba  ia-horis mak hanesan; TSP 5 gram, UREA 5 gram, KCL 5 gram, MPK 5gram, no SANDASIL 5 gram,  kahur hamotuk pupuk oin 5 ba masa gerigen 5 L, kada pupuk ida ho 5 gram.

Ai-horis moris to'o loron 12, nia tahan 3 no nia altura 5 cm bele tau ona pupuk ba ai-horis atu nune'e bele sustenta ai-horis nia moris too bo'ot, kada loron 3 tenki tau fali pupuk ba ai-horis tamba liu loron 3 nutrisaun ne'ebé iha ai-horis uza hotu ona

No áqua ida kalsu netik iha áqua ida neebe ita kuda ai horis ba (bele hare imagen iha leten), atu nunee pupuk ne'ebé ita rega nia larutan nutrisaun la bele sai hotu ba rai, no aqua ida ne'ebé kalsu iha okos tenki halo kuak para oksigen ou sirkulasaun ar bele tama.  

F. Kolheita 

Kolheita hanesan ultimo aktividadade nian ne'ebé ita hala'o hodi kolheita ba modo mutin  ne'ebe mak kuda. Antes atu kolheita modo mutin tenki hare lai ba idade ai horis nian ne'ebé mak moris to'o loron 60 no hare ba modo mutin ne'ebe moris keta halo tuan liu.

G. Konkluzaun 

Husi artigu simples ida ne'e sai hanesan inpirasaun no motivasaun ba ita hotu konaba dezelvolvimentu teknologia agrikultura iha área hotikultura liliu ba sistema hidropononik, nune'e bele dezenvolve teknologia agrikultura sai agrikultura komersial. Sistema agrikultura hidroponik babain iha nasaun dezenvolvidu ema uza iha kapital, katak iha kapital la iha espasu rai ka fatin atu kuda ai-horis, maibe ema uza rai ne'ebé naton hanesan iha uma hun, hodi dezenvolve hidroponik sai agrikultura komersial ne'ebe ho kuantidade produsaun barak. 


Hakerek husi  Kalisubun

Sunday, April 18, 2021

FITUN ROMAN MUTIN FALUN HO NAKUKUN



Fitun roman mutin

iha metan nia klaran 

trianglu rua kinur ho mean

hari husi ran no ruin.


Historia ne'ebé maubere  iha

ka'er metin prinsipiu ida

hakrak liberta patria no povo

husi mukit no kiak.


Hamosu demokrasia

haburas povo nia moris no

halokon injustisa

elemina diskriminasaun

Ohin nakfila...osan no pozisaun,

prioridade iha kakutak

konsiente hanesan inosente.


Lori Maubere nia livru 

ko'alia hanesan anju

ho intensaun falsu

hanesan no hanesan profeta falsu.


Halo a'an hanesan rate

Iha liur furak no kapas

maibe iha laran

hanesan mate isin dodok

ne'ebe i'is tebes...


Media hasai informasaun 

maibe la iha media

oinsa hau bele sukat

katak matenek.


Hakerek husi Relampago Qupanumalay


Saturday, April 17, 2021

DADOLIN PATRIA MAUBERE



Hei Timor,...!

ó lulik pinta ho koris 

metan, mutin, kinur no mean.

Nasulin Ran Maubere 

husi foho to'o tasi, 

ba liberdade la'os ema ida nian,

ba liberdade la'os familia ida nian,

ba liberdade la'os partidu  ida nian no

ba liberdade la'os lideransa ida nian.

Hei Timor,...!

hader, hader no hader

loke o matan nodi hare no hare,

susuk fuik be sei hakarak supa

ó ema no ó rai bokur iha rai

sagradu be o sosa ho ruin povu

Maubere be ó hanaran,

PATRIA MAUBERE.


Hakerek nain Raul Lairisa 


EZISTÉNSIA FORSA HUMANISTA TIMOR-LESTE

 

Forsa Humanista Timor-Leste (FHTL) nundar organizasaun voluntariu puru, neebe nia sentru lokaliza iha Dili-Aloklaran ho membru ekipa iha 12 munipiu inklui RAEOA. FHTL mós iha nia vizaun katak Timor oan hotu tenki matenek, isin no klamar hanesan Timor oan lolos, liu husi vizaun hirak nee FHTL mai ho nia misaun mak Edukasaun Popular signifika edukasaun tenki hanesan ba ema hotu, sem diskriminsaun husi ema ba ema. FHTL mos sai baze ba dezenvolvimentu karakter voluntarizmu foinsae nian, inisiu kedas husi harii iha dia 09/12/2017. Tamba nee, natureza mak lori hamotuk foinsae nia esperitu voluntariu, ka bazeia ba referensia luta no mate voluntariu ba libertasaun patria, ida nee prinsipio da luta. Hare ba esperitu solidaridade, sabedoria no karidade ba foinsae makas tebes, sai hanesan mós kultura neebé mak nanis kedas moris hamotuk ho povu maubere. Foinsae sira neebé hamahan aan iha Forsa Humanista Timor-Leste (FHTL) konviksaun iha ideas humanizmu, hodi humaniza ema nakfila ba asaun voluntariu, nunee atu liberta total povo tenki servisu ho asaun voluntariu. Indentidade FHTL mak tais hanesan mos parte ida husi kultura Timor nian neebe hahu kedas husi beiala sira.

Prinsípiu no filosofia FHTL nian mak  sira mate voluntariu ba libertasaun patria, ami moris kontinua servisu voluntariu ba libertasaun povu. Hanoin katak atu liberta povu ho dalan oioin, maibé FHTL hili mak dalan eduksaun, Saude no Agrikultura tamba Pontus importante hirak nee sai hanesan patremoniu povo nian. Haree ba asun sira nee iha potensia tau hamotuk sai baze movimentu social, hodi kontrobui no fo alternativu ba prosesu dezenvolvimenu karakter Timorana. FHTL mos define asaun humanitarian ho terminologia ida; ema mak sai sentru ba buat hotu-hotu, katak iha sosiedade ida humanu mak mais valor liu no iha dignidade kompara ho material, sentidu katak humanu kompletu ho isin no klmar tenki kuda esperitu voluntariu no solidaridade ba maluk hamanu seluk. Husi parte seluk FHTL redefine, nundar timor oan bele iha neebe deit isin no klamar hanesan Timor oan lolos, humanista voluntariu no salidariu nee refleta ba solidariedade social naturalmente tula lisuk liman ba malu, koidadudu malu hanesan humanu lolos iha tempu saide deit,mate karik mate tesik ba, kiak karik kiak tesik ba, maibé susar ba ami atu husik liman los ba malu no ida nee refleta ba kultura husi vizavo sira.

FHTL nia aktividade edukasaun popular nundar meios ida atu kontrobui ba povo RDTL liu husi kapasitasaun hanesan kursus (lian ingles no prtugues), formasaun lideransa, saude publika no agrikultura ho gratuita iha area rurais no urbana, esperitu sira nee nundar eransa no obra asuwain luta nian la sura kolen, la sukat distansia maske la ho kutansia soldadu pronto ba RDTL. Vontade sira nee se ita konsidera ba edukasaun ohin loron, bele tau hamotuk matenek, badaen rekursu hodi sai movimentu eduksaun popular komunitariu neebe ke forte bele hamosu mudansa radikal iha komunidade sustentavel no saudavel.

Forsa Humanista Timor-Leste nafatin banati no promove tuir ideas ukun rasik-an, sai paralelu auto sufisiensia ba kominidade saudavel entermus koneisementu indepedensia, nunee fira katak libertasaun povo FHTL mos kontribui ba dezenvolvimentu social no uza rekursus auto sufisiente  hodi tulun malu nundar humanu pronto sai rai metan ba dezenvolvimente.

Hare ba prinsipiu pontu de ordem, FHTL halo buat ida, la ho buat ida no la iha buat ida, deside an marsa edukasaun popular no festa edukasaun popular kada tinan haleu minicipiu sira iha Timor. Maske ema barak tenta atu muda konsentrasaun FHTL, maibé FHTL nafatin konsentra iha nia vizaun no misaun ba libertasaun povu maubere brani ba ita hotu, moris diak ba jerasaun tuir mai.

Fini FHTL buras dadauk ona iha baze mesmu ke laduk iha inflensia boot, maiba hanesan ai-tarak sempre sona elefante nia ain, signifika katak humanista iha ona baze social neebe iha nivel baixo asaun iha kampo no hirak nee nundar orbrigasaun moral ba kontribuisaun iha kontrusaun estadu no konstrusaun karakter voluntariu nasionalizme. FHTL dezafia no konsensiliza nafatin ema barak hadaet esperitu karakter voluntariu popular livre husi sistema estrutural, konserteza fin ba estadu no nasaun. 

Ikus liu atu remata, hametin, haburas no hasae esperitu voluntariu iha epoka foun ho otas nurak hodi haburas ideas humanizmu. Se dei nundar Timor oan presiza tau atensaun ba esperitu voluntariu kultura solidaridade hanesan dalan ba kontrusaun karakter nasionalizmu isin no klamar nundar Timor oan.

Voluntariu mak rai metan ba dezenvolvimentu.

 kee we matan ba jerasaun foun no la husik mata wen ba jerasaun foun.

Ema ida seidauk matenek wainhira seidauk fahe nia matenek ba jerasaun foun.

Se ó hadomi Timor, lao ba Timor no Hamotuk ita koidadu Timor. 

Forsa humanista Timor-Leste la halo proposta, la iha duador husi internasional, nasionl no lokal maibe FHTL so iha deit esperitu voluntarizmu.


Hakerek Ideas Kolektivu Husi membru FHTL.


Thursday, April 15, 2021

Poema 7 de Dezembru


Poema 7 de Dezembru

Bobonaro-Balibo
husi laloran tasi,
lalehan no rai
nakonu ho besi kusan
meik ne'ebe hakarak
hakna'ok o soin, hamate
no explora o ema.

Lulik Timor
halo o ema aten
brani satan netik
besi kusan meik ho
liman mamuk be la
borus ba o emar isin
tamba o Timor be
lulik no sagradu.

Besi kusan meik be
borus no la borus ba
o ema isin ran be fakar,
isin be dodok, ruin be
naklekar no rate laek
tamba prinsipiu satan
netik ahu nain ba
ukun rasik an.
O ema aten brani
O ema la tauk mate
O ema forsa
Hari RDTL

Bobonaru-batugede 07/12/2020

Kalisubun

Wednesday, April 14, 2021

Poema Versaun English no Tetun, Konaba Povo

Foto Blog
Foto grafer Pedro Noronha











Poema Versaun English no tetun, konba povo 


Civilians
_______

Civilians's knowledge are still narrow
Knowledgeable leaders are widen through exploration

Civilians call for justice
Leaders invade with injustice

Civilians are voiceless
Voices of leaders are raised on stages for position and money

Civilians have less faith
Leaders starts with fallacy promises

Civilians are still poor while
Leaders privatize the country's money and wealth

Poverty increases
Leaders enrich themselves and their families

Civilians are suffering from hunger
Ingnorant leaders enjoy with corruption, collusion and nepotism

People are in need
Leaders are full with luxury of the country

Civilians needs roofs, while
Leaders are enjoy the luxury of its people


Povo
____
Povo nia konhesemento la dun kle'an
ukun nain hakle'an iha explorasaun

Povo hakilar ba lia los
ukun nain babeur ho injustisa

Povo hakilar ba lia los
ukun nain sama ho injustisa

Povo lian la'ek
ukun nain halian nia lian iha palku leten ba pozisaun no osan

Povo fiar mihis
ukun nain hahu promesa lia bosok

Povo kiak hela
ukun nain nafatin supa povo no rai ne'e nia bokur

Povo kiak hela
ukun nain riku matan ho familia

Povo triste ho hamlaha,
ukun nain kontente no hamanasa ho KKN

Povo la'o ain
ukun nain sae kareta parado

Povo manas iha loron manas
ukun nain Malirin iha AC.

05/07/2018
Kalisubun (Natalino Barros)
Tradusaun Tetun ba English Mana Lucia D'Jesus Monteiro

UM ARTIGO DE APRECIAÇÃO

Artigu refere hakerek husi belun diak Romeo Verdial ne'ebe envia ba ha'u iha horseik loraik sobre saida mak ha'u ho ha'u ni...