Tuesday, August 24, 2021

Presiza Ema Matenek Mak ka'er Ukun/Podér!

Hakerek Husi Kalisubun

Presiza Ema Matenek Mak ka'er Ukun/Podér!

Atu subliña de'it katak, ema matenek sira mak halo lei pensaun vitalisa no matenek sira babain halo korupsaun depois halai ba rai liur.

Ema matenek sira babain moras ba Konsulta iha sigapura, ema matenek sira mak hetan osan perdiam, osan pulsa no kareta estadu nian.

Bele hare notas Relevante iha ne'e: Mensagen Ba Ema Sira Ne'ebé Luta Iha Liña Ida, Hamotuk Ho Povo

Ema matenek sira mak biasa bosok povo iha tempo kampaña. Nune'e povo fó fiar hodi bele ka'er ukun/podér, depois ka'er ukun/podér ema matenek sira goza priveléjiu ho nia grupo sira.

Hehehe la'os de'it ida agora biabliza governu ne'e, hotu-hotu ne'ebé ka'er ona ukun hanesan de'it, konsekuénsia lójika ho anka bele hatete 1×1=1, semuanya sama saija.

Intinya, lider polítika no partidu polítika eh ema matenek sira iha Timor ne'e la'os ukun tanba povo nia moris di'ak, Maibé tanba pozisaun no osan depois para bele sai riku (hetan estrata sosiál iha sosiedade).

Haree husu sorin seluk, sira ne'ebé lidera iha partidu polítika sira ne'e mesak ema sira ne'ebé uluk luta ba libertasaun pátria, no sira haluha eh finje ba prinsípiu no objetivu luta ba libertasaun povo. De faktu hatudu momos lubuk oan ida mak goja rikusoin komún (povo nian rikusoin).

Matenek no la matenek mak ukun povo ida ne'e, importante iha onestidade, sabedoria, transparansia, integridade, progresivu, espíritu voluntariu no espíritu revolusionariu hodi bele luta ba interese komún. Aumenta husi (Leo Soares).

Bele haree notes Relevante balu iha ne'e: A Luta Continua 

Matenek no la matenek mak ka'er ukun/podér importante tenki tane a'as valór no dignidade ema ni'an tenke hanesan, liu husi  jere rikusoin komún tenki hanesan ba ema hotu, edukasaun tenke hanesan ba ema hotu, saúde tenke hanesan ba ema hotu no seitor sira seluk tenke hanesan ba ema hotu. Iha estadu eh nasaun ida, kuandu ema iha valór no dignidade hanesan wainhira ema hotu-hotu moris dignu ka moris hanesan/iguál husi rikusoin komún. No la iha ema ida ka grupo ruma mak goza mesak rikusoin komún, to'o la fó valor no haluha dignidade povo ni'an ne'ebé sei moris ki'ak no terus.  

Matenek la iha prinsípiu luta ida ba komún nia moris di'ak mak matenek sei hamosu de'it explorasaun ba rikusoin komún no esplorasaun ema ba ema.

Kalisubun🌹🌹
12/08/2021


Friday, August 6, 2021

A LUTA CONTINUA

Obra Luta kontra kolonialista husi Dom. Boa Ventura ami bolu hikas ó nia espìritu

Kontinua riska edukasaun populár iha fatin ne'ebé ita hakat no kualker fatin ne'ebé ita rejiste ba. Esperitu voluntariu konsensializa umanu/a hotu iha otas nurak ba luta ida, luta ida ne'ebé sem obirigasaun bazeia ba vontade populár no konsiensia ema hotu nia hodi hateke ba realidade meik no kro'at (povu sei ki'ak no povo sei terus) ne'ebé bobar hela povo no rai sagradu Timor.

Iha era libertasaun povo, realidade meik no kro'at la mai husi seluk no le'et ida, husi rasik heroi libertasaun pátria ne'ebé dadaun ka'er hela ukun/podér, objetivu libertasaun povo taka metin hanesan hena kurtina ne'ebé hateke la hetan ka hanesan realidade bosok ida. Nune'e mosu makhusu ida ba ami, tanba-sá heroi libertasaun pátria kria fila fali meik no kro'at (povu sei ki'ak no povo sei terus) iha era libertasaun povu? Maske ibun to'os atu hatete imi traisaun ba prinsípiu luta libertasaun povu, maibé imi mak hari'i, habelar no haklaken luta ba ami jerasaun foun no ami kontinua obra luta ni'an husi imi.

Ita nia inimigu loloos mak sira ne'ebé supa no esplora povo nia riku soin ba interese individuál no grupo partidária iha sistema demokrasia. Sistema demokrasia halo ema barak haluha an, maske ema matenek barak no heroi libertasaun pátria sira hakarak buka liu oportunidade atu ukun eh ka'er podér hodi kompete iha demokrasia hodi hatudu forsa polítika ba malu to'o haluha tiha povu ne'ebé sei ki'ak no povu ne'ebé sei terus. 

Husi ida ne'e ami bolu fila asuwain/heroi sira ne'ebé sei moris, imi haluha ka imi finjidu ho prinsípiu luta uluk ni'an "mate ka moris ukun rasik-an, nakfila ba objetivu rua libertasaun pátria no libertasaun povo" Maibé ida ne'e mehis no naben ona iha imi nia fuan no kakutak. Ami bolu fila imi atu hanoin hikas no hateke ba kotuk ho prinsípiu luta no objetivu luta iha tempu kolonializasaun hodi lori fila hikas mai iha luta libertasaun povo no labele trai obora luta nian tanba asuwain/heroi balu mate ona no balu sei moris.

Libertasaun povo mak presiza luta tan ami prontu kontinua obra ne'ebé imi hari'i, habelar no haklaken husi imi ba ami maske dadaun ne'e meik no kro'at ne'ebé husik hela husi imi no kria rasik husi imi.

Bolu fila imi hateke ba kotuk.
Bolu fila imi hanoin hikas.
Bolu fila imi atu kontinua obra uluk ni'an.

Espíritu luta kontra ran kolonialista no imperialista suli hamotuk ona ho imi horiuluk kedas nodi lakohi fó ulun ba esplorasaun, intimidasaun no torturasaun ba povo, makhusuk dalan ida tan ba imi tanba-sá imi rasik hakarak halo terus povo? Resposta badak; imi la iha fuan, imi la iha ne'on no imi haluha an iha era indepedénsia.


Manapa, Cailaco 05/07/2021

UM ARTIGO DE APRECIAÇÃO

Artigu refere hakerek husi belun diak Romeo Verdial ne'ebe envia ba ha'u iha horseik loraik sobre saida mak ha'u ho ha'u ni...